Smješten u plodnoj dolini rijeke Neretve, Ostrožac, malo selo u općini Jablanica, čuva bogatu povijest koja seže od prapovijesti, preko ilirskog i rimskog razdoblja, do srednjeg vijeka. Ovo područje, strateški pozicionirano uz važne trgovačke putove, bilo je dom ilirskih plemena, rimskih posjeda i srednjovjekovnih utvrda.
Arheološki nalazi, uključujući ilirske gradine, villae rusticae, stećke, rimske novčiće i srednjovjekovne kule, svjedoče o slojevitoj prošlosti Ostrožca. Unatoč gubicima uzrokovanim stvaranjem Jablaničkog jezera, ovi nalazi pružaju dragocjen uvid u kulturni i gospodarski značaj ovog područja.
Ilirska baština: Gradine i tumuli
Povijest Ostrožca započinje u metalnom dobu, kada su Iliri, indoeuropski narod zapadnog Balkana, dominirali regijom. Pleme Ardijejaca, poznato po svojoj ratobornosti i trgovačkim mrežama, ostavilo je značajan trag u Ostrošcu. Ključni arheološki lokalitet iz tog razdoblja je **gradina Gradište-Ostrožac**, utvrđeno naselje smješteno na uzvisini radi obrane i kontrole nad dolinom Neretve. Pronađeni kameni zidovi, temelji kuća i keramika ukazuju na organiziranu zajednicu koja se bavila stočarstvom, rudarstvom i poljoprivredom.
Pored gradine, u Ostrošcu su otkriveni tumuli, grobni humci koji su služili za sahranjivanje ilirskih velikana. Ovi humci sadržavali su keramiku, oružje poput koplja i mačeva, te nakit, što svjedoči o razvijenuj materijalnoj kulturi. Nažalost, mnogi tumuli potopljeni su izgradnjom Jablaničkog jezera 1950-ih, što je otežalo daljnja istraživanja. Ipak, ovi nalazi potvrđuju da je Ostrožac bio važno središte Ardijejaca, povezano s obližnjim slanim izvorima u Orahovici, koji su bili predmet sukoba među ilirskim plemenima.
Rimsko doba: Villae rusticae i gospodarski procvat
Nakon rimskog osvajanja Ilira u 1. stoljeću pr. n. e., Ostrožac postaje dijelom provincije Dalmacije, a njegova gospodarska važnost dodatno raste. Plodna dolina i blizina trgovačkih putova učinili su ovo područje idealnim za razvoj **villae rusticae**, seoskih posjeda koji su bili ključni za rimski poljoprivredni sustav. U Ostrošcu su zabilježeni ostaci ovih vila na četiri lokaliteta, što ukazuje na značaj regije u rimsko doba.
Villae rusticae bile su poljoprivredna imanja koja su kombinirala stambene i gospodarske funkcije, uključujući glavnu zgradu za vlasnike ili upravitelje, štale, skladišta i radionice. Pronađeni temelji i zidovi svjedoče o funkcionalnim građevinama, dok kapiteli (dekorativni elementi stupova) i nadgrobne ploče, koji se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, ukazuju na određeni stupanj bogatstva i kulturne rafiniranosti. Ovi artefakti pokazuju mješavinu rimskih i ilirskih elemenata, dokazujući proces romanizacije lokalnog stanovništva.
Pored građevinskih ostataka, u Ostrošcu su pronađeni fragmenti rimske keramike, poljoprivredni alati, novčići s likovima rimskih careva i ukrasni predmeti poput fibula. Ovi nalazi ukazuju na svakodnevni život, trgovinu i povezanost s rimskim gospodarskim mrežama, posebice s obalnim gradovima poput Narone. Vile su vjerojatno proizvodile žitarice, vino i stočne proizvode, a možda su bile povezane s rudarskim aktivnostima, budući da je Bosna bila poznata po rudnom bogatstvu.
Srednjovjekovna ostavština: Stećci i kule
Ostrožac ostaje značajan i u srednjem vijeku, o čemu svjedoče stećci i fortifikacije. U selu je zabilježeno 69 stećaka, monumentalnih kamenih spomenika koji su većinom povezani s kasnom antikom i srednjim vijekom, ali često nastavljaju ilirske grobne tradicije. Od ovog broja, 64 stećka potopljena su stvaranjem Jablaničkog jezera, dok je pet najvrijednijih preneseno u Konjic 1954. godine. Stećci su ukrašeni križevima i geometrijskim motivima, odražavajući mješavinu kršćanskih i predkršćanskih elemenata.
Pored stećaka, u blizini Ostrožca, na lokalitetu Borovac između Draganjske planine i Cetine, pronađeni su ostaci kule Hercega Stjepana Vukčića Kosače iz 1444. godine. Ova fortifikacija ukazuje na strateški značaj područja tijekom srednjovjekovne Bosne, kada je Ostrožac bio dio teritorija pod kontrolom moćne obitelji Kosača. Pronađeni su i jednostavniji srednjovjekovni grobovi s prilozima poput keramike i metalnih predmeta, što dodatno potvrđuje kontinuitet naseljenosti.
Prapovijesni i infrastrukturni nalazi
Iako manje istraženi, u Ostrošcu i okolici pronađeni su tragovi prapovijesnih naselja iz brončanog i ranog željeznog doba, uključujući keramiku i kamene alate. Ovi nalazi ukazuju na dugotrajnu naseljenost prije ilirskog razdoblja. U rimsko doba, pronađeni su fragmenti puteva i vodovodnih sustava, koji su povezivali villae rusticae s drugim naseljima, omogućavajući trgovinu i komunikaciju. Također, slani izvori u Orahovici, vidljivi kada se Jablaničko jezero povuče, bili su važan resurs od ilirskog do rimskog razdoblja.
Izazovi očuvanja
Stvaranje Jablaničkog jezera u drugoj polovici 20. stoljeća imalo je katastrofalan učinak na arheološku baštinu Ostrožca. Veliki dio gradina, tumula, villae rusticae i stećaka potopljen je, čineći mnoge lokalitete nepristupačnima. Spašeni artefakti, poput kapitela, nadgrobnih ploča i stećaka, čuvaju se u muzejima, ali gubitak podvodnih nalazišta ograničava daljnja istraživanja. Ovaj problem naglašava potrebu za novim tehnologijama, poput podvodne arheologije, kako bi se proučila potopljena baština.
Potencijal za budućnost
Prema istraživačima poput Emira Medanhodžića i Fondacije Čuvari baštine Bassania, Ostrožac ima ogroman potencijal za arheološka istraživanja i razvoj kulturnog turizma. Ilirske gradine, villae rusticae, stećci i srednjovjekovne kule čine ovo područje jedinstvenim povijesnim središtem. Medanhodžić je 2022. godine apelirao na lokalne vlasti da promovišu ove lokalitete, predlažući digitalne rekonstrukcije, edukativne ture i turističke projekte. Jablanica, s Ostrošcem kao ključnim dijelom, mogla bi postati prepoznatljiva kao centar ilirske i rimske baštine Ardijejaca.
Ostrožac kod Jablanice pravo je arheološko blago, čija povijest obuhvaća ilirske gradine, rimske villae rusticae, srednjovjekovne stećke i kule. Pronađeni artefakti – od keramike i novčića do kapitela i nadgrobnih ploča – svjedoče o gospodarskom procvatu, kulturnoj sintezi i strateškom značaju ovog područja kroz stoljeća. Unatoč gubicima uzrokovanim Jablaničkim jezerom, sačuvani nalazi i potencijal za daljnja istraživanja čine Ostrožac dragocjenim dijelom bosanskohercegovačke baštine. S pravim ulaganjima, ovo selo moglo bi postati svjetski poznato odredište za ljubitelje antičke i srednjovjekovne povijesti.
