Značajni gubici pčelinjih društava diljem Bosne i Hercegovine izazvali su ozbiljnu zabrinutost među pčelarima. Iako je situacija u BiH nešto povoljnija u odnosu na neke susjedne zemlje, uzroci masovnog pomora pčela su brojni, a rješenja i dalje izostaju.
Pčele, ključne za oprašivanje i očuvanje ekosustava, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama, što zahtijeva hitnu akciju.
Povodom ove alarmantne situacije razgovarali smo s Ahmedom Gusićem, predsjednikom Pčelarskog udruženja “Bagrem” iz Jablanice, koji je detaljno opisao teško stanje u pčelarstvu. “Stanje u pčelarstvu je vrlo loše, pogotovo na teritoriji naše Jablanice. Evo već dvije godine zaredom nije bilo nekog vrcanja meda, nije bilo nikakvog vrcanja meda, takoreći”, kaže Gusić, naglašavajući ozbiljnost problema.On ističe da su pčele u kritičnom stanju uprkos svim naporima pčelara. “Bez obzira na sve što pčelari rade, imamo slabe pčele i vrlo loše stanje. Da nema pčelara, pčele ne bi mogle preživjeti”, upozorava Gusić, ukazujući na ključnu ulogu pčelara u očuvanju pčelinjih zajednica.Jedan od glavnih razloga za ovu krizu bila je prošlogodišnja suša. “Prošla godina je bila sušna, sedmi i osmi mjesec, kada se pčele pripremaju za zimu, nisu imali dovoljno hrane u prirodi zbog velike suše. Tako su ostale slabe, dosta je društava uginulo kod pčelara, a dosta ih je bilo toliko slabih da sada ne mogu krenuti jake u ovu godinu”, objašnjava Gusić.Problem pomora pčela nije ograničen samo na BiH, već je globalni fenomen. “U svijetu se pojavio veliki pomor pčela. U Srbiji je već izašlo da je 55% pčelinjih zajednica izgubljeno, a pravilo je da godišnji gubici ne prelaze 10%. U Americi je čak 80% društava izginulo”, navodi Gusić, dodajući da stručnjaci još nisu otkrili točne uzroke. “Još nisu stručnjaci pronašli koji je to razlog zbog čega se to dešava, ali dešava se. Mi smo nerazvijeni i nemamo dovoljno opreme da saznamo o čemu se radi, pa čekamo izvještaje iz svijeta”, kaže on.Gusić naglašava da gubitak pčela ima dalekosežne posljedice. “Samim rješavanjem problema u pčelarstvu rješavamo druge probleme. Recimo, 30% namirnica koje ljudi jedu direktno je odgovorno pčela oprašivanjem. Med što pčela proizvede je samo jedna desetina vrijednosti koju pčela donosi”, objašnjava on, ukazujući na ogroman značaj pčela za poljoprivredu i prehrambenu sigurnost.On upozorava da bi nastavak ovog trenda mogao dovesti do katastrofe. “Ukoliko se ovo nastavi, vrlo brzo će nestati pčela. Ako pčelari izgube volju i ekonomsku održivost, pa ne mogu održati pčele, one ne mogu same opstati. Tada bi moglo nestati pčela, a šta će biti s oprašivanjem? Dobit ćemo genetski modificiranu hranu i znate kako će biti, bit će svega”, kaže Gusić, apelirajući na podizanje svijesti o značaju pčelarstva. “Zato bih želio da se malo podigne svijest o pčelarstvu i svemu ovome”, zaključio je.
Pčelari u BiH suočavaju se s klimatskim izazovima, nedostatkom resursa i ograničenim pristupom modernoj tehnologiji za dijagnostiku problema. Gusić poziva na veću podršku institucija kako bi se osigurala budućnost pčelarstva i spriječile katastrofalne posljedice po ekosustav i poljoprivredu.
Hitna akcija potrebna je kako bi se zaštitile pčele, čiji opstanak direktno utječe na kvalitet života svih nas!
