Ardijejci (Ardiaei, Vardaei) bili su značajno ilirsko pleme koje je obitavalo na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, uz jadransku obalu od rijeke Neretve do Boke Kotorske, a povremeno i dalje na jug do rijeke Vojuše. Njihova povijest i veza s područjem Jablanice temelje se na arheološkim nalazima, povijesnim izvorima i njihovoj ulozi u regiji.
Povijest i značaj Ardijejaca
Podrijetlo i teritorij: Ardijejci su prvotno nastanjivali unutrašnjost, ali su ih u 4. stoljeću pr. Kr. Autarijati, drugo ilirsko pleme, potisnuli prema obali zbog sukoba oko pašnjaka i slanih vrela. Nakon toga, Ardijejci su se afirmirali kao vrsni pomorci, gradeći brze brodice slične liburnskim, koje su kasnije poslužile kao model rimskim brodovima.
Država i moć: Pod vodstvom kralja Agrona (250.–231. pr. Kr.), Ardijejci su osnovali prvu ilirsku državu, koja je bila značajna pomorska i kopnena sila. Njihov teritorij prostirao se od Neretve do Skadarskog jezera, s glavnim gradovima Rizon (današnji Risan) i Skodra.
Sukobi i pad: Ardijejci su bili poznati po gusarenju, što je izazvalo sukobe s Rimljanima. Godine 229. pr. Kr. poraženi su u Prvom ilirskom ratu, a konačni udar zadaje im Servije Fulvije Flak 135. pr. Kr. kod poluotoka Pelješca. Nakon toga, raseljeni su u unutrašnjost (možda oko planine Velež) i prisiljeni na ratarstvo, što je dovelo do njihovog postupnog nestanka ili asimilacije.
Veza s Jablanicom
Arheološki nalazi: Područje Jablanice povezuje se s Ardijejcima zbog prisutnosti ilirskih gradina, utvrđenih naselja iz željeznog doba. Pronađene su četiri gradine u okolici Jablanice, od kojih je jednu djelomično istražio arheolog Pavao Anđelić. Ove gradine upućuju na strateški značaj regije, vjerojatno zbog raskrižja rijeka (Neretva, Doljanka, Rama, Bijela) i trgovačkih putova.
Slani izvori i sukobi s Autarijatima: Jedan od ključnih povijesnih dokaza veže Ardijejce za Jablanicu putem sukoba s Autarijatima oko slanih vrela u Orahovici, na magistralnom putu Jablanica–Konjic. Pseudo-Aristotel i Strabon spominju da su se dva plemena borila za kontrolu nad ovim izvorima, koji su bili ključni za stočarstvo. Dogovor o naizmjeničnom korištenju često je kršen, što je dovodilo do sukoba. Slani izvor i danas je vidljiv kada se razina jezera povuče.
Pretpostavke o značaju: Iako nema konačnih dokaza, pretpostavlja se da je područje Jablanice moglo pripadati Ardijejcima, koji su bili najjače pleme oko 300. pr. Kr. Njihove gradine sugeriraju da su čuvali nešto važno, možda trgovačke putove ili resurse, no točna svrha ostaje nepoznata bez daljnjih arheoloških iskopavanja.
Jezičke i kulturne poveznice
Etimologija: Ime Ardijejaca povezuje se s albanskom riječi ardhja (dolazak) ili latinskom ardea (čaplja), što možda objašnjava naziv grada Čapljina u dolini Neretve, gdje su Ardijejci živjeli.
Kulturni tragovi: Ardijejci su bili poznati po stočarstvu i pomorstvu, ali i po navodnoj sklonosti piću i nedisciplini, kako su ih opisivali Grci. Teopomp tvrdi da su posjedovali preko 300.000 robova, što ukazuje na njihovu moć i ratobornost.
Ardijejci su bili ključno ilirsko pleme čija je veza s Jablanicom vidljiva kroz arheološke nalaze gradina i povijesne zapise o sukobima oko slanih vrela u Orahovici. Njihov strateški značaj u regiji povezan je s kontrolom trgovačkih putova i resursa, a Jablanica je vjerojatno bila dio njihovog teritorija. Nedostatak opsežnih arheoloških iskopavanja ograničava dublje razumijevanje, ali postojeći podaci ukazuju na važnost ovog područja za Ardijejce.
