Na lokalitetu “Mravinjac” u Čelebićima kod Konjica tokom izvođenja mašinskog iskopa za pripremu i izgradnju novog mosta koji bi povezao dvije obale Neretve, odnosno vještačkog jezera, 2004. godine, naišlo se na prve grobne konstrukcije. Intervencijom općine Konjic brzo je došlo do reagiranja Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Nakon prvobitnog rekognosciranja terena, te uvida u blizinu potopljenih, ali istraženih rimskih rustičnih vila u Lisičićima i Čelebićima, pošlo se od pretpostavke da je riječ o antičkoj nekropoli. Prema prvim otvorenim grobnicama, koje su bile izložene potapanju i ljudskom faktoru, osim pretpostavke nije se mogla dati sigurnija datacijska i kulturna determinacija nekropole, niti njeni gabariti.
Otežavajuću okolnost predstavljalo je i otpočinjanje turističke sezone i podizanje razine vode u jezeru, što je direktno ugrožavalo lokalitet, a arheološko istraživanje činilo gotovo nemogućim. Građevinski radovi na odvozu zemljišta i nasipanju prvog sloja kamena za izgradnju mosta nisu prekidani, što također nije išlo u prilog arheološkim istraživanjima. Nakon obavljenih dogovora sa predstavnicima Turističke zajednice i Elektroprivrede, razina vode se nije podizala i omogućeno je nesmetano obavljanje arheoloških istraživanja. Ograničavajući faktor koji se nije mogao izbjeći odnosio se na vremensku tempiranost cjelokupnih istraživanja i ograničena materijalna sredstva.
Nekropola se nalazila u neposrednoj blizini obale, na uzvišenju “Mravinjac”, koje je u lokalnoj sredini poznato pod nazivom “Pelješac”. Ovaj naziv lokalitet je dobio jer je riječ o brežuljku uz samu obalu Neretve, koji je nakon potapanja doline ostao u samom vrhu, van domašaja vode.
Pored toga, brežuljak nije izgubio ni teritorijalni kontakt sa ostatkom obale, formirajući pritom poluotočić. Grobnice su se nalazile na dubini od 80-tak centimetara ispod površine. Stoga u ljetnom periodu kada vještačka akumulacija dosegne maksimum, cijela nekropola ostaje pod vodom, a oštećene grobnice iz prvog reda budu izložene i nanosima riječnog blata, recentnog otpada, ali i ispiranju skeleta i nošenja kamenih dijelova grobne konstrukcije.
Prema svjedočenjima mještana, vikendaša i ribolovaca, a što se nije moglo provjeriti, u odnosu na zatečeno stanje, bageri na radilištu i voda su tokom prijašnjih sezona u cijelosti uništili jedan red grobnica, tako da je početni prvi zatečeni red grobnih cjelina ustvari bio drugi djelomično očuvani red.
Istraživanje i nalazi
Rimski period ostavio je trag u vidu antičkog naselja sa tri rimske seoske vile (villae rusticae), koje su bile centar rimskog poljoprivrednog života. Na ovom lokalitetu pronađeni su i ostaci mitraističkog kulta, štovani u pećini u blizini.
Prostor Konjica, kroz ranosrednjovjekovne kontakte sa Raškom, Dukljom, Hrvatskom i Bosnom, bio je dio župe Neretva. U srednjem vijeku ovo područje postaje značajan dio bosanske države, a od sredine XIV stoljeća bilježi se jači uticaj bosanskih vladara. Župa Neretva, dokumentirana u poveljama iz XIII stoljeća, potvrđuje svoju povezanost s bosanskom biskupijom.
Kasnosrednjovjekovna nekropola “Mravinjac” u Čelebićima prostire se na oko 900 kvadratnih metara. Istraživanja su otkrila 27 očuvanih i oštećenih grobnica i skeleta, većinom odraslih osoba, sa nekoliko dječijih skeleta. Grobne konstrukcije, izrađene od kamenih ploča, u nekim slučajevima obložene malterom, svjedoče o društvenom položaju pokojnika. Jedna od najbolje očuvanih konstrukcija (grob br. 11) ukazuje na istaknutiji društveni status, dok grob br. 18, s konstrukcijom krova na dvije vode, pokazuje zanimljive paralele sa kasnoantičkim periodom.
Istraživanje nekropole ukazuje na mogućnost dvostrukih pokapanja, kao i na postojanje dječijih grobnica na ivicama nekropole, što bi moglo biti posljedica religijskog faktora. Nepostojanje priloga uz skelete ukazuje na kasnosrednjovjekovnu dataciju, kada su običaji stavljanja grobnih priloga već iščezli pod uticajem kršćanstva.
Na lokalitetu “Mravinjac” nekada je postojala manja skupina skromnih stećaka, koji su se do danas očuvali samo u pisanim izvorima. Istraživanja su trenutno ograničena zbog financijskih sredstava i vremenskog perioda dostupnosti terena, ali otkopani dio nekropole već pruža značajan uvid u bogatstvo historijskog nasljeđa ovog prostora.
Prof. dr. Adnan Busuladžić-
Kasnosrednjovjekovna nekropola
u Čelebićima kod Konjica
