Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu razvoja energetskog sektora kroz projekat Južne plinske interkonekcije, koji bi mogao značajno promijeniti način proizvodnje i distribucije energije u zemlji.
Planirana je izgradnja triju modernih CCGT plinskih elektrana u Mostar, Tuzla i Kakanj, ukupne snage oko 1.200 megavata, piše Crna-hronika.info.
Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko šest teravat-sati električne energije, što predstavlja gotovo polovinu ukupne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini.
Ključnu ulogu u ovom projektu ima Južna plinska interkonekcija, čiji je planirani kapacitet oko 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Ovaj kapacitet daleko premašuje trenutne potrebe, jer je cilj da plin postane primarni energent za proizvodnju električne energije.
Plinske elektrane smatraju se važnim za stabilnost sistema, jer omogućavaju brzo uključivanje i isključivanje proizvodnje, što je posebno značajno uz rast udjela obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca.
Projekt uključuje i proširenje plinske mreže širom zemlje. U Hercegovini se planira širenje prema Grudama i Čapljina, dok će u centralnom dijelu biti izgrađen odvojak prema Donjem Vakufu. U Tuzlanskom kantonu predviđen je novi pravac Kladanj–Tuzla.
Za funkcionisanje sistema potrebno je povezivanje nove interkonekcije s postojećom mrežom Zvornik–Sarajevo, uz tehničku prilagodbu za reverzibilan tok plina, što znači da će energent moći dolaziti iz različitih pravaca, uključujući LNG terminal na Krku.
Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 1,5 milijardi eura – oko 350 miliona eura za plinovod i dodatnih milijardu eura za izgradnju elektrana.
Kao potencijalni investitor navodi se AAFS Infrastructure and Energy, što predstavlja presedan jer se investitor direktno spominje u zakonskim prijedlozima.
Stručnjaci ističu da bi realizacija ovog projekta mogla donijeti dugoročnu energetsku stabilnost, ali i otvoriti nova pitanja o energetskoj strategiji, investicijama i ovisnosti o plinu.
