Bosnu i Hercegovinu posljednjih dana zahvatio je novi toplotni val, a visoke temperature mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za najosjetljivije kategorije stanovništva. Iako mnogi ljetne vrućine doživljavaju samo kao neugodnost, ljekari upozoravaju da posljedice dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama mogu biti ozbiljne ako se simptomi ne prepoznaju na vrijeme.
O tome koje su najčešće zdravstvene tegobe tokom toplinskih valova, ko je najugroženiji, kako se zaštititi i kada je potrebno potražiti hitnu medicinsku pomoć razgovarali smo s dr. Merimom Šabanović iz Doma zdravlja Jablanica.
Koje su najčešće zdravstvene tegobe koje se javljaju kod građana tokom toplinskih valova i kako ih prepoznati na vrijeme?
Dr. Merima Šabanović: Najčešće tegobe koje se javljaju su pojačana žeđ, suha usta, malaksalost, vrtoglavica, glavobolja, pojačano znojenje, mučnina i grčevi u mišićima.
Ako se stanje ne prepozna i ne reaguje na vrijeme, može doći do poremećaja svijesti, konfuzije, prestanka znojenja, izrazito visoke tjelesne temperature i gubitka svijesti.
Koje grupe stanovništva su najugroženije i kakve posebne mjere zaštite treba poduzeti?
Dr. Merima Šabanović: Najveći rizik imaju mala djeca, starije osobe, trudnice, hronični bolesnici, posebno osobe koje boluju od kardiovaskularnih, plućnih i bubrežnih bolesti te dijabetesa, kao i svi koji rade na otvorenom.
Preporučuje se da u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 17 sati, što manje borave na suncu. Važno je redovno unositi dovoljno tečnosti, nositi laganu i svijetlu odjeću te boraviti u rashlađenim ili dobro provjetrenim prostorijama.
Posebnu pažnju treba posvetiti starijim osobama koje žive same. Članovi porodice i komšije trebali bi ih redovno obilaziti, provjeriti imaju li dovoljno vode i da li se osjećaju dobro.
Šta građani mogu učiniti da se zaštite od dehidracije i sunčanice u ekstremno toplim danima?
Dr. Merima Šabanović: Najvažnije je piti dovoljno vode tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećamo žeđ.
Treba izbjegavati duži boravak na direktnom suncu, naročito u najtoplijem dijelu dana. Prilikom izlaska preporučuje se nositi šešir ili kačket, sunčane naočale i laganu odjeću od prirodnih materijala.
Ako je moguće, fizičke aktivnosti treba planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature znatno niže.
Koji su praktični savjeti za rashlađivanje doma i radnog prostora bez korištenja klima uređaja?
Dr. Merima Šabanović: Prostorije je najbolje provjetravati rano ujutro i kasno navečer, kada su vanjske temperature niže.
Tokom dana preporučuje se zatvaranje prozora, spuštanje roletni ili navlačenje zavjesa kako bi se spriječio ulazak toplote. Također, može pomoći tuširanje mlakom vodom te stavljanje hladnih obloga na vrat, ruke i stopala.
Kada je potrebno potražiti hitnu medicinsku pomoć zbog posljedica visokih temperatura?
Dr. Merima Šabanović: Ako osoba ima vrlo visoku tjelesnu temperaturu, postane zbunjena, teško komunicira, izgubi svijest, otežano diše ili osjeća jake bolove u grudima, potrebno je odmah pozvati Hitnu medicinsku pomoć.
Dok pomoć ne stigne, osobu treba premjestiti u hlad ili rashlađenu prostoriju, skinuti višak odjeće i pokušati je rashladiti hladnim oblozima ili mlakom vodom.
Ljekaru se također treba javiti ako povraćanje onemogućava unos tečnosti ili ako se simptomi toplotne iscrpljenosti ne popravljaju nakon odmora, rashlađivanja i nadoknade tečnosti.
Poruka građanima
Na kraju razgovora dr. Merima Šabanović poručuje da se posljedice visokih temperatura u velikoj mjeri mogu spriječiti pridržavanjem osnovnih preporuka i pravovremenim reagovanjem na prve simptome.
Dovoljno tečnosti, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana, lagana odjeća i boravak u rashlađenim prostorijama jednostavne su mjere koje mogu značajno smanjiti rizik od dehidracije, sunčanice i drugih komplikacija izazvanih ekstremnim vrućinama.
