U hercegovačkom kršu, iznad naselja Hutovo na području općine Neum, kriju se ostaci Hutovskog grada, poznatog i kao Hadžibegov grad – stare utvrde čija burna prošlost i danas privlači ljubitelje historije, ali i brojne priče i legende.
Pažnju javnosti na ovaj lokalitet privukao je i video YouTube kanala ArheoBalkan, objavljen pod naslovom „Zašto mještani izbjegavaju ovo mjesto – noću se čuju jauci!“, koji je, prema prikazu na platformi, zabilježio oko 39.000 pregleda.
Autor u videu obilazi ostatke tvrđave i govori o pričama koje se vežu za ovaj prostor, uključujući tvrdnje o stradanjima, zatvaranju ljudi i navodnim neobičnim pojavama tokom noći.
Ipak, važno je naglasiti da priče o jaucima koji se navodno čuju noću i tome da mještani zbog toga izbjegavaju tvrđavu nisu historijski potvrđene činjenice, već ih treba posmatrati kao dio lokalnih predanja i legendi koje su se vremenom razvile oko ovog mjesta.
Ono što, međutim, nije legenda jeste veliki historijski značaj Hutovskog grada.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je historijsko područje Hutovski grad (Hadžibegov grad) u Hutovu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Utvrda se nalazi na strateškom položaju iznad Hutova, na području kojim su nekada prolazili važni putevi prema unutrašnjosti Hercegovine. Historija grada posebno je povezana s porodicom Rizvanbegović i Hadži Mehmed-begom Rizvanbegovićem, koji je početkom 19. stoljeća postao kapetan Hutovske kapetanije. Prema historijskim izvorima, upravo je u njegovo vrijeme postojeća carinska kula dodatno utvrđena i pretvorena u snažnije vojno uporište.
Hadži Mehmed-beg bio je prvi i jedini kapetan Hutovske kapetanije, osnovane 1802. godine, a njome je upravljao do 1832. godine. Nakon njegove smrti značaj tvrđave počeo je opadati.
Posebnu pažnju privlači sama arhitektura utvrđenja. Grad je bio opasan visokim kamenim zidovima i kulama, dok se unutar kompleksa nalazila i velika kružna kula. U pojedinim opisima tvrđave navode se i male podzemne prostorije ispod kula, za koje se pretpostavlja da su mogle služiti kao zatvorske samice.
Takvi ostaci vjerovatno su doprinijeli nastanku brojnih mračnih priča koje se danas povezuju s ovim lokalitetom.
Dodatnu mistiku stvaraju napuštene zidine, zarasla vegetacija i gotovo potpuna tišina koja okružuje tvrđavu. Kada se tome dodaju priče o zatvorenicima i teškom životu ljudi u periodu kada je utvrda bila aktivna, nije teško razumjeti zašto je Hadžibegov grad s vremenom dobio reputaciju jednog od misterioznijih historijskih lokaliteta u Hercegovini.
Ipak, između dokumentovane historije i usmenih predanja treba napraviti jasnu razliku.
Da li se kod stare tvrđave zaista noću mogu čuti neobični zvukovi ili je riječ samo o legendama koje se prenose generacijama, ostaje na svakome da procijeni. Jedno je sigurno – zidine Hutovskog grada iza sebe imaju više od dovoljno stvarne historije da budu zanimljive i bez dodatnih misterija.
