Sve veći broj roditelja traži stručnu pomoć zbog poteškoća u razvoju govora i jezika kod djece, a potreba za logopedskim uslugama kontinuirano raste i u Jablanici. O razvoju prvih riječi, znakovima koji mogu ukazivati na kašnjenje, utjecaju ekrana te tome kada je vrijeme za odlazak logopedu, za JablanicaLive govorila je Amila Šutić, logoped u Domu zdravlja Jablanica.
Šutić u okviru svog rada pruža usluge prevencije, dijagnostike i tretmana poremećaja komunikacije, jezika, govora, glasa i gutanja kod djece i odraslih.
Ljubav prema radu s djecom, kaže, imala je presudnu ulogu u izboru njenog životnog poziva.
„Sa radom sam počela odmah nakon završetka studija. Budući da sam završila srednju medicinsku školu, bilo mi je sasvim prirodno i logično da nastavim obrazovanje u srodnoj oblasti, a ljubav prema radu s djecom i želja da im pomognem da savladaju prepreke bili su presudni za izbor logopedije“, kazala je Šutić.
Sve više djece bez razvijenog govora
U svakodnevnom radu i dalje se najčešće susreće s poremećajima izgovora pojedinih glasova, odnosno artikulacijskim poremećajima. Ipak, primjećuje i druge zabrinjavajuće pojave.
*U praksi uočavam primjetan porast broja djece kod kojih se nije razvio govor, kao i značajno prisustvo poremećaja tečnosti govora, konkretno mucanja, u populaciji djece školske dobi“, ističe Šutić.
Kada je riječ o prvim riječima, roditelji često nisu sigurni šta se smatra očekivanim razvojem, a kada bi se trebalo obratiti stručnjaku.
Prema riječima Šutić, prva riječ sa značenjem u pravilu se javlja između 12. i 15. mjeseca života, dok se oko 18. mjeseca očekuje značajno širenje vokabulara i pojava dvočlanog iskaza.
Naglašava, međutim, da govor nije jedini pokazatelj razvoja komunikacije.
„Govor je samo površinski, najočitiji sloj šireg komunikacijskog razvoja“, pojašnjava Šutić, dodajući da prije pojave prve riječi dijete prolazi kroz niz važnih razvojnih miljokaza, među kojima su jezičko razumijevanje, neverbalna komunikacija i združena pažnja. Također je potrebno uzeti u obzir individualne razlike među djecom i različit tempo sazrijevanja.
Koji znakovi trebaju privući pažnju roditelja?
Procjena eventualnog kašnjenja ne svodi se samo na to govori li dijete ili ne. Logoped sagledava širu sliku i cjelokupan razvoj djeteta.
Prije očekivane pojave prve riječi, među ranim znakovima odstupanja Šutić navodi izostanak brbljanja, manjak kontakta očima i izostanak korištenja geste pokazivanja u komunikacijske svrhe.
Kasnije pažnju treba obratiti na izostanak prve riječi sa značenjem, sužen receptivni i ekspresivni vokabular, izostanak dvočlanih iskaza te poteškoće u praćenju jednostavnih verbalnih uputa.
Raste potreba za logopedskim tretmanima
Šutić potvrđuje da je posljednjih godina primjetan porast broja djece uključene u logopedski tretman, ali upozorava da bez opsežnijeg istraživanja nije moguće sa sigurnošću zaključiti znači li to i stvarni rast učestalosti poremećaja.
Jedan od razloga većeg broja djece na tretmanima može biti i činjenica da su roditelji danas bolje informisani, ranije prepoznaju moguće poteškoće i češće se obraćaju stručnjacima
S druge strane, Šutić upozorava da se ne može zanemariti ni utjecaj savremenog načina života, pretjerane izloženosti ekranima i drugih vanjskih faktora.
Ekrani nisu samo mobiteli
Posebno važna tema u razgovoru bila je sve veća izloženost male djece mobitelima, tabletima, televizorima i drugim ekranima.
“Smatram da se o ovoj temi mnogo govori, a opet nedovoljno toga zna“, kaže Šutić.
Naglašava da ekrani djetetu nude pasivno posmatranje, bez žive i dvosmjerne komunikacije koja je ključna za razvoj jezika i govora. Također upozorava da brzi podražaji mogu prekomjerno stimulisati još uvijek nezreo dječiji mozak te otežati kasniji fokus i pažnju.
Pozivajući se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, Šutić navodi da djeca do druge godine ne bi trebala biti izložena ekranima, dok bi kasnije njihovo korištenje trebalo vremenski ograničiti, prvenstveno usmjeriti na edukativne sadržaje i odvijati uz nadzor odrasle osobe.
Najbolji poticaj nisu skupe igračke ni aplikacije
Roditelji, međutim, mnogo toga mogu učiniti kod kuće i bez posebnih pomagala.
Šutić savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, opisuju ono što rade, imenuju predmete iz okoline te potiču dijete na imitiranje i aktivno učestvovanje u interakciji.
„Ukratko, najbolji poticaj za razvoj jezika i govora nisu skupe igračke ni aplikacije, već vaša prisutnost i zajedničko vrijeme“, poručuje.
Velika potreba za logopedom i u Jablanici
Potreba za logopedskim uslugama velika je i u Jablanici.
„Potreba za logopedskim uslugama u našoj sredini je svakako velika i kontinuirano raste. Raduje me činjenica da su roditelji osvješteniji, prepoznaju važnost rane intervencije te se sve ranije obraćaju za pomoć, što nam omogućava da na vrijeme započnemo sa radom i postignemo najbolje rezultate“, kazala je Šutić.
Za pregled kod logopeda u Domu zdravlja Jablanica nije potrebna uputnica. Roditelji se mogu direktno javiti u Centar za podršku, dok se termini mogu zakazati lično ili putem telefona 036/281-720. Termine, navodi Šutić, nastoje organizovati u što kraćem roku.
„Ne čekajte“
Za kraj razgovora, Šutić roditeljima upućuje jednostavnu, ali važnu poruku – ukoliko postoji sumnja ili nedoumica u vezi s razvojem govora i jezika djeteta, ne treba čekati da problem eventualno nestane sam od sebe.
“Moja najvažnija poruka roditeljima je da ne čekaju. Ukoliko imate bilo kakve nedoumice, potražite savjet što ranije. Pravovremeno javljanje ključno je kako bi postigli najbolje rezultate“, poručila je Amila Šutić za JablanicaLive.
