Jedna od teških željezničkih nesreća na pruzi kroz dolinu Neretve dogodila se 28. maja 1972. godine kod Aleksin Hana, na području Jablanice.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Lokomotiva ekspresnog voza koji je saobraćao iz Sarajeva prema Pločama naletjela je na ogromnu stijenu, a život su izgubila dvojica željezničara – Bogdan Mirić i Slobodan Radonja.
Više od pola stoljeća kasnije, priču o ovoj tragediji čuvaju arhivske fotografije i novinski zapis koji je za potrebe ovog članka portalu JablanicaLive ustupio Srećko Ignjatović iz foto-arhiva Vremeplov.ba.
Rijetke fotografije prikazuju mjesto nesreće, ostatke lokomotive JŽ 441-411, njeno izvlačenje iz Neretve, ali i razmjere zahtjevne akcije koja je uslijedila nakon tragedije.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Posljednje putovanje iz Sarajeva prema Pločama
Posebno vrijedan dokument predstavlja novinski isječak od 1. juna 1972. godine, svega nekoliko dana nakon nesreće.
U njemu je zabilježeno da su 28. maja 1972. godine Bogdan Mirić i Slobodan Radonja krenuli iz Sarajeva prema Pločama.
Bogdan Mirić bio je motorovođa ekspresnog voza, dok je Slobodan Radonja bio knjigovođa Radne jedinice za vuču vozova Rajlovac.
Tadašnji zapis navodi i neposrednu okolnost koja je dovela do tragedije – lokomotiva je na pruzi naletjela na ogromnu stijenu.
„Tog proljećnog dana, 28. maja 1972. godine, oni su krenuli na svoj posljednji put iz Sarajeva za Ploče.“
U nastavku teksta o nesreći navedeno je:
„Međutim neumoljiva saobraćajna nesreća, kada je lokomotiva naletila na ogromnu stijenu, prekinula je njihov život.“
Riječ je o posebno važnom podatku jer precizira ono što se na osnovu samih fotografija, nastalih nakon nesreće, nije moglo pouzdano utvrditi.
Bogdan Mirić i Slobodan Radonja
Novinski tekst nije bio samo izvještaj o nesreći, već prije svega oproštaj od dvojice kolega.
Za Mirića i Radonju navodi se da su bili vrijedni i pošteni radnici, očevi i supruzi, a njihov željezničarski posao opisan je kao težak i ponekad surov.
Posebna poruka upućena je Slobodanovoj djeci – Vanji, Draganu i Veliboru – uz obećanje da njihovog oca i Bogdana kolektiv neće zaboraviti.
Tekst završava riječima zahvalnosti poginulim željezničarima, uz poruku da su svoj posao obavljali „radeći pošteno i časno“.
Lokomotiva 441-411 završila u Neretvi
Arhivske fotografije pokazuju šta se dogodilo s lokomotivom nakon udara.
Električna lokomotiva JŽ 441-411 survala se prema Neretvi i završila u rijeci. Na jednom od sačuvanih snimaka vidi se gotovo položena u vodi uz obalu, dok druge fotografije prikazuju teško oštećene dijelove nakon nesreće.
Lokomotiva je u trenutku tragedije bila relativno nova.
Dostupna evidencija željezničkih vozila navodi da je 441-411 proizvedena 1968. godine u austrijskom Simmering-Graz-Paukeru u Grazu, pod fabričkim brojem 65232.
To znači da je u trenutku nesreće bila stara svega oko četiri godine.
Nesvakidašnja akcija izvlačenja iz Neretve
Posebno impresivne su fotografije akcije izvlačenja.
Na strmoj padini iznad Neretve postavljeni su privremeni kolosijeci i konstrukcija pomoću koje je teška električna lokomotiva izvlačena iz riječnog korita.
Jedna od fotografija iz arhive operaciju izvlačenja datira u juni 1972. godine, dok je druga fotografija ostataka lokomotive označena kao snimak iz maja iste godine.
Fotografije danas predstavljaju rijedak dokument ne samo same nesreće nego i ogromnog tehničkog poduhvata koji je bio potreban da se lokomotiva izvuče iz nepristupačnog kanjona Neretve.
Nevjerovatan nastavak priče – lokomotiva je popravljena
Priča o 441-411, međutim, nije završila u Neretvi.
Srećko Ignjatović iz Vremeplov.ba za JablanicaLive potvrđuje da je lokomotiva nakon izvlačenja popravljena i ponovo osposobljena za vožnju.
Nakon rata nastavila je saobraćati na bosanskohercegovačkim prugama – nakon 1995. pod oznakom ŽBH, a od 2001. godine pod Željeznicama Federacije BiH.
Ovaj dio priče moguće je potvrditi i nezavisnim željezničkim izvorima.
Evidencija RailGalleryja vodi upravo 441-411, fabričkog broja 65232, kao lokomotivu ŽFBH iz depoa Rajlovac i sadrži njenu fotografiju iz Sarajeva iz maja 2002. godine.
U izvještaju jednog britanskog ljubitelja željeznice s putovanja kroz BiH 2003. zabilježena je ŽFBH 441-411 u Doboju 22. augusta 2003. godine, na vozu prema Sarajevu.
Fotografisana je i u Čapljini 18. maja 2009. godine, gdje se na snimku jasno navodi upravo 441-411.
A postoji i fotografija lokomotive 441-411 snimljena u Sarajevu 6. augusta 2012. godine.
Drugim riječima, lokomotiva koja je 1972. godine završila u Neretvi nakon tragedije kod Aleksin Hana bila je ponovo osposobljena i dokumentovano je njeno korištenje najmanje četiri desetljeća nakon nesreće.
Fotografije koje čuvaju sjećanje
Originalne fotografije koje objavljujemo uz ovaj članak danas su u vlasništvu Srećka Ignjatovića i foto-arhiva Vremeplov.ba, a ranije su se nalazile u foto-arhivu Ajdina Fevzije Brace (1942–2026).
Ignjatović je portalu JablanicaLive ustupio fotografije i novinski isječak te dao odobrenje za njihovo objavljivanje.
Više od 54 godine nakon tragedije, ovi snimci tako ponovo pričaju priču o jednom događaju iz historije Jablanice koji je gotovo iščezao iz javnog sjećanja – o ekspresnom vozu koji je krenuo iz Sarajeva prema Pločama, stijeni na pruzi, dvojici željezničara koji se nisu vratili kući i lokomotivi koja je, nakon pada u Neretvu i nevjerovatnog poduhvata izvlačenja, ipak ponovo vraćena na šine.
Foto: Ajdin Fevzija Braco, foto-arhiv Vremeplov.ba
Arhivsku građu i novinski isječak za potrebe članka ustupio: Srećko Ignjatović, Vremeplov.ba
