Nakon dugotrajnog sušnog perioda, Bosnu i Hercegovinu očekuju obilnije padavine, a posebno zabrinjava situacija u Hercegovini, gdje bi u narednih 48 do 72 sata moglo pasti između 80 i 100 litara kiše po kvadratnom metru.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Profesor Vedran Zubić upozorio je u razgovoru za N1 da postoji ozbiljna opasnost od bujičnih poplava, posebno na manjim vodotocima, te poručio da nadležne službe odavno trebaju biti u pripravnosti, piše N1.
Govoreći za N1, Zubić je istakao da bi u pojedinim dijelovima niske Hercegovine za samo tri dana mogla pasti količina kiše koja inače padne za gotovo dva mjeseca.
“Otprilike je to u narednih 48 do 72 sata u nekim dijelovima niske Hercegovine gotovo 100 milimetara padavina. Da bi vaši gledatelji mogli to razumjeti, to je 100 litara kiše na svaki kvadratni metar prostora. Ogromna je to količina. To je količina koja inače padne gotovo za dva mjeseca, a past će za samo tri dana”, upozorio je Zubić.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Objasnio je da dodatni problem predstavlja činjenica da je zemljište nakon dugotrajnog sušnog perioda isušeno i da ne može primiti velike količine vode u kratkom vremenu.
“Pazite, imali ste suše, imali ste isušivanje pedosfere, tla, i sada to tlo ne može da primi tu količinu padavina nikako. Zato te ogromne količine padavina u relativno kratkom periodu, na ovo stanje pedosfere, potencijalno mogu izazvati poplave”, kazao je.
Najveća opasnost prijeti manjim vodotocima
Prema podacima koje je iznio, najveće količine padavina očekuju se na području Mostara, Čapljine, Počitelja i Stoca, gdje bi moglo pasti između 80 i 100 milimetara kiše.
Posebno je upozorio na manje riječne tokove i uska korita, kojima se, kako kaže, ne posvećuje dovoljno pažnje.
“Gdje su najgora potencijalno stanja? Tu su vam ovi mali, kratki riječni tokovi, uska korita. Dakle, korita o kojima mi ne vodimo računa. Mi ćemo sad povesti računa o dolini rijeke Neretve ili Trebižata, Bregave. Međutim, evidentno je da se u tim malim koritima može očekivati mnogo veći problem”, naglasio je.
Podsjetio je da su bujične poplave posebno opasne zbog brzine kojom nastaju.
“Kad imate ove nizijske poplave, one idu polako. Raste nivo Save, Dunava, danima. Ali kad imate bujične poplave, kao u onoj nesretnoj Jablanici prije dvije godine, onda je to potencijalna katastrofa”, rekao je Zubić.
Ipak, naglasio je da prognozirane količine padavina nisu jednake onima koje su pogodile Jablanicu tokom katastrofalnih poplava 2024. godine.
“U Jablanici je tada palo, ako se mogu sjetiti, 320 milimetara padavina, sad 100. Nije ta količina, ali evidentno je da postoji ozbiljna opasnost od potencijalnih poplava u toj regiji niske Hercegovine”, naveo je.
“Nismo ništa naučili iz poplava 2014. godine, ni iz tragedije u Jablanici”
Zubić je oštro kritikovao odnos nadležnih prema prevenciji prirodnih katastrofa, ističući da se o čišćenju riječnih korita i zaštiti stanovništva govori tek kada se pojavi neposredna opasnost.
Podsjetio je da je još prije dva mjeseca upozoravao da sušni period treba iskoristiti za čišćenje korita.
“Ne, nismo naučili ništa iz poplava 2014., nismo ništa naučili ni iz klizišta i nismo, nažalost, ništa naučili iz te najveće tragedije”, poručio je Zubić, govoreći o Jablanici.
Istakao je da se posljedice prirodnih katastrofa ne mogu posmatrati samo kroz materijalnu štetu.
“Kuće ćemo, eto, kao obnoviti, mislim, valjda će se nekad neke stvari obnoviti, restaurirati, ali ne možemo vratiti ljudski život”, kazao je.
Govoreći o odgovornosti institucija, naveo je da je o problemima klimatskih promjena i prevencije poplava govorio i u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
“Ja sam čak i u Parlamentu Bosne i Hercegovine držao nekakvu priču o klimatskim promjenama. I pitao te parlamentarce koji su dolazili: ‘Da li ste u svojim sredinama, odakle dolazite, naredili ili bilo šta drugo uradili da se očiste ta riječna korita?'”, ispričao je.
Naglasio je da tehnologija može pomoći u predviđanju padavina, ali ne može zamijeniti konkretne preventivne mjere.
“Ima program koji će nam pokazati gdje ima padavina, ali nam neće spriječiti poplavu. Ne razmišljamo o tome”, rekao je.
Krčenje šuma i neplanska gradnja dodatno povećavaju rizik
Jedan od problema na koje je Zubić posebno ukazao jeste devastacija šuma, koja, prema njegovim riječima, dodatno povećava opasnost od poplava i klizišta.
“I sad će nam se tek pokazati šta znači devastacija šume, šta znači deforestacija, šta znači sve ovo što mi radimo generalno na našim planinama. Jer ako nemate korijen šume koja će čuvati zemljište, prije svega, koja će ‘popiti’ vodu, naći ćemo se u ozbiljnim problemima”, upozorio je.
Kritikovao je i način na koji se provodi urbana gradnja, bez dovoljno pažnje prema karakteristikama zemljišta i postojećoj infrastrukturi.
Kao primjer naveo je sarajevsku Dobrinju, ističući da se prilikom planiranja gradnje mora voditi računa o sposobnosti tla da primi određenu količinu vode.
“Znači, nije to tako preteško za shvatiti. Ali kad se radi urbana gradnja, mora se prvo pogledati gdje su cjevovodi”, kazao je.
Osvrnuo se i na problem vodosnabdijevanja, podsjećajući na nedavni kvar vodovoda u Istočnom Sarajevu.
“Ne razmišljamo, nego mislimo da je urbana gradnja onako malo, eto, posiječeš šumu, praviš nam zgrada, pa lijepo to bude. Divno to bude do ove situacije kada se svi nađemo bez pitke vode”, rekao je.
Upozorio i na problem zaslanjivanja zemljišta u dolini Neretve
Osim opasnosti od poplava, Zubić je ukazao i na posljedice niskog vodostaja Neretve tokom sušnog perioda.
Prema njegovim riječima, zbog niskog nivoa rijeke morska voda prodirala je uzvodno, što predstavlja problem za poljoprivredno zemljište.
“Kako je bio nizak nivo Neretve, voda iz mora, iz Malostonskog zaljeva, ulazila je uzvodno u Neretvu. Kad uđe slana voda, natrij-hlorid, on uđe u pedosferu, veže za sebe vodu ili, da skratim priču, onemogući poljoprivrednu proizvodnju”, objasnio je.
Dodao je da je riječ o ozbiljnom problemu za poljoprivredu u delti Neretve i niskoj Hercegovini, kojem bi nadležne institucije trebale posvetiti više pažnje.
“Kad paradajz bude 15 maraka, možda će nas početi interesovati”
Na kraju razgovora Zubić je ponovo kritikovao izostanak sistemskog pristupa zaštiti prirode, ističući da se o problemima govori tek kada nastupe posljedice.
Posebno je upozorio da bi uništavanje prirodnih resursa moglo imati direktne posljedice po cijene hrane i dostupnost pitke vode.
“A interesovat će ih, znate, kad paradajz bude 15 maraka kilogram. E tad će nas možda sve početi interesovati. Kad ne budemo imali pitke vode, pa ne znam, kad litar vode platimo u nekom granapu lokalnom pet maraka, pa možda nas počne interesovati”, poručio je Zubić.
Zaključio je da društvo mora ozbiljnije pristupiti prirodnim rizicima, umjesto da se njima bavi tek nakon katastrofa.
“Ovo je zaista ozbiljan problem i vidjet ćemo koliko su spremni. Jer, kažem, mi najčešće ne iskontrolišemo to. Iskontrolišemo nekako Neretvu, ali neke sitnije pritoke, sitna korita, sitne prostore, brze vodotoke, bujična područja, vododerine i tako dalje, gotovo da nemamo kontrolu”, upozorio je.
