Katolici, protestanti i drugi, kako u BiH tako i širom svijeta, danas proslavljaju blagdan Božić, dan koji obilježava rođenje Isusa Krista, sina Božijeg.Brojni običaji se vežu za ovaj dan, a srž svakog jeste provesti vrijeme uz porodicu i molitvu. Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija koja je začela bezgrešno, a u porodu joj je pomogao njen suprug Josip. Isus se rodio u štali u gradu Betlehemu prije više od 2.000 godina, okružen domaćim životinjama, zbog čega vjernici na Božić ispod bora imaju jaslice i figure ovaca.
Povodom današnjeg najradosnijeg krščanskog praznika posjetili smo jablaničku porodicu Mlikota, domaćina Dragana i domaćicu Mirjanu. Uputili smo im božićne čestitke, te obavili razgovor o proslavi Božića u njihovoj porodici, kao i tradicijama koje se vežu za ovaj praznik.
“Božić za nas katolike je najradosniji blagdan, to je rođenje otkupitelja svih ljudi – Isusa. Mi se pripremamo za taj blagdan mjesec dana ranije. Te 4 nedjelje su od 25.11. pa do Božića i to je period adventa. U tom periodu su mise zornice, svako jutro osim nedjelje u 6 sati. I na tim misama zornicama se mi idemo moliti, preporučujemo naše molitve za sve ljude, za mir u svijetu, naše osobne potrebe i u toku tog adventa je poželjno obiteljsko druženje.Da se nedjeljom organiziraju obiteljski ručkovi, da se skupljamo. I u toku adventa i priprema za Božić poželjno je se ponekad i osamiti, sam sa sobom razmisliti o svom životu, odnosu prema drugim ljudima, iskoristiti vrijeme za molitvu, da Bog oprosti, jer svaki čovjek griješi i i mišlju i djelom”, započinje razgovor Mirjana.
“To je također i naš najradosniji praznik za djecu. Imam unučiće i spremimo im darove ispod borića. I onda kad djeca ustanu svako svoj poklon uzme i otvori i to je onda veselje u kući i u našim dušama zbog samog rođenja Isusovog. Kad i mi ljudi slavimo rođendane radosni smo, pa tako i u našoj vjeri smo radosni zbog rođenja Isusa. On je nas otkupio, jer mi smo ljudi griješni i uvijek nas poziva na poboljšanje da ispravljamo naše greške.”
Mirjana priča o ulozi domaćice za vrijeme Božića:
“Interesantno je i spremanje jela i kolača. Svaki kraj ima svoja specifična tradicionalna jela koja se spremaju uoči Božića. Ja u svojoj kući pečem meso, kuham sarmu, pravim razne slane rolade, kolače suhe, zatim 1-2 kremasta kolača. Šape i mađarica su također tradicionalni kolačići na našem podneblju, te i žarbo šnita. I ovi kolačići potiču iz Mađarske, a preneseni su i kod nas. Tu su i breskvice, štrudle. Sjećam se Božića kada sam ja bila dijete, pa je mojoj pokojnoj mami osnovni kolač bio štrudla. Pravio se i slatki hljeb. Umjesto soli išao je šećer, pa bi se dodavale i grožđice i sjeckani orasi, pa ako je bilo i suhih šljiva. Uloga domaćice je dočekivanje gostiju, da s njima podijeli radost. Uglavnom, kuća treba biti otvorena prema svim ljudima i ne smije se osjetiti netrepeljivost. Uloga domaćina je da pomaže u kićenju bora, da uredi oko kuće, zatim inače janje okrenemo. Domaćin nabavi piće, mezu..uglavnom je to uloga domaćina.”
“Što se naše župe tiče, tradicija je jasna. Glavna aktivnost su svete mise, odlazak na zornice, upućivanje molitve za lične potrebe i potrebe drugih ljudi. Nikada se ne moli samo za sebe, nego za sve ljude. Poslije ponoćke naš župnik uvijek otvori dvoranu, a domaćice donesu neke svoje priloge – kolače, kiflice, pite, a svećenik pripremi pića i suhomesnatih proizvoda. I tu inače bude krcata crkva. Ove godine bilo nas je dvadesetak. Kada se obred završio, mada je kiša padala, sveštenik je iznio stolić i iznio je pića. Muškarci su malo nazdravili, 10-15 minuta i razišli smo se kući. Zatim je svako, pa i mi, sjedio sa svojim obiteljima kući. ”
“Moj suprug Dragan i ja imamo četvero sada odrasle djece. Tada su Božići bili posebni, imali smo prirodnu jelku. Jaslice smo uvijek pravili. Osamdesetih godina smo naručili figurice iz Slovenije, i od tada uvijek pravimo jaslice. I tada smo našoj djeci ostavljali darove i djeca su se radovala. Ujutro bi bila vriska i galama, radost. Sa djecom smo palili svijeće na Badnju noć, molili se Bogu. Taj dan se posti do poslije ponoćke. Pa se svijeće pale i na prvi dan Božića. Sije se i žito, što simboliše blagostanje. Eto, uglavnom djeca su tada najradosnija, kao i sada unučići.”
Za kraj, slijedi božićna poruka svim ljudima dobre volje od porodice Mlikota:
“Svim ljudima dobre volje sretan i blagoslovljen Božić i božićni blagdani. Živi i zdravi bili!
