U videozapisu objavljenom na TikTok profilu književnice Bisere Boškailo, javnost je upoznata s neobičnom i pomalo zagonetnom pričom iz srca hercegovačkog krša. Snimak je nastao na lokaciji Zle Luke koja se nalazi u Kanjonu rijeke Bregave, gdje Bisera u društvu prijatelja Habiba dokumentuje sjećanja iz njegove mladosti – sjećanja koja, kako tvrdi, nikada nije zaboravio piše Jablanicalive.
Habib, tada šesnaestogodišnjak, prisjeća se vremena kada je na toj lokaciji bilo preko 30 stećaka, kamenih nadgrobnih spomenika iz srednjovjekovnog perioda. Njegova ekipa, vođena znatiželjom i lokalnim predanjima o zakopanom blagu, odlučila je da otkopa najveći stećak, nadajući se da će pronaći kovanice, oružje, nakit ili neki drugi trag prošlosti.
“Kada smo prevrnuli stećak, on je bio hermetički zatvoren. Rastavili smo ga dizalicom od 20 tona. Kad smo podigli kamen, leš je bio tu. Ja sam ga vidio. Za par sekundi – nestao. Ostao je samo pepeo, prah nekakav. Gledao sam drvetom, ništa. Vratili smo kamen i pobjegli glavom bez obzira”, ispričao je Habib pred kamerom.
Njegova priča izazvala je niz komentara i reakcija, od nevjerice do fascinacije. U nastavku videa, Habib dodaje:
“Babo mi je rekao da sam napravio najveću glupost u životu. Dirnuo si u taj grob, ko zna zašto je bio hermetički zatvoren…”
@bisera.boskailo♬ Originalton – bisera.boskailo
🔬 Naučno gledano: šta bi moglo objasniti „nestali leš“?
Iako priča ostaje u domenu svjedočenja, postoje poznati slučajevi u arheologiji gdje se drevni ostaci očuvaju u zatvorenim, anoksičnim (bez-kisika) uslovima, a zatim brzo propadnu pri kontaktu s kisikom. U takvim uvjetima tijelo može opstati stoljećima, ali kada se komora otvori, tkivo se aktivira, dolazi do oksidacije i mikrobiološke razgradnje, pa se ostaci mogu u vrlo kratkom roku pretvoriti u prah.
Ovaj dobro poznati fenomen u stručnom kontekstu povezuje se s brzim oksidativnim raspadom organskih ostataka nakon narušavanja zatvorenog mikrookoliša, što bi – ukoliko je priča tačna – mogao biti jedno od mogućih objašnjenja događaja koji je Habib opisao.
⚠ Etika i zaštita kulturnog naslijeđa
Uništavanje grobnica, pa i iz radoznalosti, predstavlja ozbiljno narušavanje kulturno-historijskog naslijeđa. Danas se takvi objekti smatraju zaštićenim arheološkim spomenicima, a njihovo premještanje ili otvaranje bez stručnog nadzora može prouzrokovati nepopravljivu štetu i gubitak tragova prošlosti.
Iako Habib priču pripovijeda kao događaj iz mladosti, takve aktivnosti ni u kom slučaju ne treba ponavljati. Svaka sumnja na arheološko nalazište treba biti prijavljena nadležnim institucijama i stručnjacima.
