Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojim je bila uvedena tzv. “kantonalna naknada od posebnog značaja” za korištenje vode bez zaključenog koncesionog ugovora, nije u skladu s Ustavom Federacije BiH.
Ova presuda se konkretno odnosi na eksploataciju vode iz umjetno stvorenih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koje su, prema važećim federalnim propisima, klasifikovane kao vode prve kategorije piše hercegovina.info
📉 Četvrti po veličini prihod budžeta
Odlukom Ustavnog suda FBiH, budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) ostat će bez više od 12 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja značajan finansijski udarac za kantonalne vlasti.
🗓 Presuda bez javne rasprave
Na sjednici održanoj 21. oktobra 2025. godine, bez prisustva javnosti, Ustavni sud FBiH donio je presudu kojom je osporeni član 74. Zakona o vodama HNK proglašen neustavnim. Postupak je pokrenut na osnovu zahtjeva premijera Federacije BiH, a kao stranke u postupku učestvovali su podnosilac zahtjeva i Skupština HNK, kao zakonodavno tijelo koje je usvojilo osporeni zakon.
📌 Šta je predviđao član 74?
Spornom odredbom kanton je propisao obavezu plaćanja “kantonalne naknade od posebnog značaja” za sve korisnike koji koriste vodne resurse bez zaključenog koncesionog ugovora. Naknada je iznosila 0,005 KM po proizvedenom kilovat-satu električne energije, odnosno 0,005 KM po kubnom metru vode za tehnološke potrebe. Uplate su se vršile mjesečno na depozitni račun Ministarstva finansija HNK, a sredstva su se tretirala kao javni prihod namijenjen kantonalnom budžetu. Zakon je uključivao i mehanizme kontrole i prinudne naplate, uključujući inspekcijske naloge i sudska izvršenja.
Važno je napomenuti da je odredba predviđala prestanak obaveze plaćanja naknade u trenutku kada se zaključi koncesioni ugovor, što je, prema mišljenju Suda, ukazivalo na privremeni karakter mjere i njenu povezanost s koncesionim režimom.
💬 Reakcija iz HNK
Adil Šuta, ministar finansija HNK, izjavio je za portal hercegovina.info da je ova naknada predstavljala četvrti po veličini prihod kantonalnog budžeta. “Presudom Ustavnog suda FBiH, donesenom po apelaciji premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Kanton će u 2026. godini ostati bez između 12 i 13 miliona KM”, kazao je Šuta.
Prema podacima Ministarstva finansija, samo u 2024. godini po osnovu ove naknade uprihodovano je oko 12,1 milion KM, dok je u 2023. godini taj iznos bio približno 14,6 miliona KM. U periodu od 2020. do 2024. godine, ova naknada je u prosjeku činila 4,68% ukupnih budžetskih prihoda.
Šuta je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su presuda i apelacija donesene krajem 2025. godine, kada su aktivnosti na izradi budžeta za 2026. već bile završene, a nacrt budžeta prošao skupštinsku proceduru. “Ukidanje ove naknade predstavlja ozbiljan udar na budžet i dovodi u pitanje realizaciju brojnih razvojnih projekata. Bit ćemo primorani da revidiramo određene budžetske stavke i značajno ih smanjimo, ali zakonski definisane stavke neće biti predmet rezova”, naglasio je.
Dodao je da se još uvijek analizira koje će konkretne stavke biti revidirane, te da je cilj minimizirati negativne posljedice po funkcionisanje kantona. Podsjetio je i da je još 2014. tadašnji premijer Nikšić podnio sličnu apelaciju, ali je ona povučena dolaskom premijera Novalića, čime je omogućeno redovno izmirivanje obaveza i nastavak razvoja kantona.
⚖ Argumenti premijera FBiH
Premijer Federacije BiH je u zahtjevu naveo da Federacija još od 2006. godine ima Zakon o vodama kojim su jasno uređeni status vodnog dobra, vlasništvo nad vodama kao prirodnim resursom, te sistem javnih prihoda i naknada. Istakao je da su akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac klasifikovane kao vode prve kategorije, te da Federacija već propisuje posebnu vodnu naknadu za hidroenergiju, čiju visinu određuje Vlada FBiH.
U zahtjevu se navodi da je električna energija iz hidroenergije već opterećena dodatnim izdvajanjima, uključujući naknade lokalnim zajednicama prema posebnom zakonu o prihodima od hidroakumulacijskih objekata. Stoga je, prema premijeru, kantonalna naknada iz člana 74. predstavljala koncesionu naknadu bez zaključenog koncesionog ugovora, što nije imalo ustavno ni zakonsko uporište.
🏛 Odgovor Skupštine HNK
Skupština HNK je u svom odgovoru tvrdila da se radi o zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona u oblasti iskorištavanja prirodnih bogatstava, te da kanton nije intervenisao u federalni zakon. Kao ključni argument naveli su da se prirodno bogatstvo koristi bez koncesije, pa je posebna naknada zamišljena kao privremeno rješenje do zaključenja koncesionog ugovora.
U toku postupka, Ustavni sud je zatražio dodatne informacije. Ministarstvo finansija HNK je navelo da su naknadu u 2024. i do 8. avgusta 2025. godine uplaćivala javna preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je obavijestilo Sud da nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode u svrhu proizvodnje električne energije na području HNK.
📜 Stav Ustavnog suda FBiH
Ustavni sud je naglasio da je, u skladu s federalnim Zakonom o vodama, isključiva nadležnost Federacije upravljanje vodama prve kategorije, uključujući navedene akumulacije. Federalni propisi već uređuju posebne vodne naknade kao javni prihod, uključujući i njihovu raspodjelu. Sud je podsjetio i na postojanje posebnog zakona o raspodjeli prihoda od hidroakumulacijskih objekata, prema kojem se naknade uplaćuju općinama i gradovima na čijem području se objekti nalaze.
Ključni zaključak presude glasi da se voda iz akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe bez zaključenog koncesionog ugovora, a da je HNK propisao naknadu koja ima karakter koncesione naknade, i to bez pravnog osnova.
Sud je upozorio da se upravljanje vodama, kao strateški važnim prirodnim resursom, ne može uređivati na način koji zaobilazi zakonom propisane mehanizme, posebno ne kroz uvođenje posebnih naknada koje služe kao zamjena za koncesione ugovore. Također je naglašena obaveza kantona da u regulisanju oblasti poštuje federalne zakone, uz poštivanje principa solidarnosti i lojalnosti među različitim nivoima vlasti.
Presudu je donijelo vijeće Ustavnog suda u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, te sudije Boris Barun, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, Alen Taletović i Anja Vuleta Pavelka.
