Nakon svake tragedije pitanja ista: je li se mogla prevenirati i ko je kriv što nije?
Mjesec nakon poplava i klizišta koja su pogodila Donju Jablanicu i dalje se traže odgovorni. Osim sile prirode evidentna je odgovornost i ljudskog faktora. Ovaj put onog koji stoji iza, ispostavilo se, nelegalnog kamenoloma. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona početkom oktobra formiralo je predmet i imenovalo tim tužilaca koji utvrđuje sve okolnosti. I dok istražne radnje traju, struka upozorava: život nakon tragedije u Donjoj Jablanici više nije siguran.
Mjesec nakon katastrofe u Donjoj Jablanici, mještani su prepušteni sami sebi. Dok čekaju na konkretne poteze bh. vlasti, žive u strahu od novih poplava i klizišta. U međuvremenu, struka upozorava da je teren i dalje opasan i da povratak u dio sela koji je najviše nastradao nije nikako moguć.
– Prije bilo kakvog povratka trebalo bi razmišljati o tome da se detaljno snimi teren s aspekta sigurnosti. U zimskom periodu koji je pred nama kad su padavine češće, a temperaturne oscilacije veće doći će do mržnjenja snijega, leda i svega onoga što je narušeno tokom ovih elementarnih nepogoda, te će to početi da pada i da se otkida – upozorava Toni Nikolić, stručni savjetnik za inženjersku geologiju u Federalnom zavodu za geologiju za FTV.
Profesor Nikolić obilizao je teren Donje Jablanice s kolegama u proteklom periodu i njegova zapažanja ukazuju na to da teren nije siguran. Napominje da je ovaj dio Jablanice u potpunosti geološki strukturno narušen i da tek ozbiljnije analize sigurnosti mogu napraviti u proljeće.
– Ne bih nikome preporučio da se vraća u objekte, pogotovo na mjestima gdje je prethodno dolazilo do obrušavanja stijena – poručuje on.
Upravo su ovo odgovori koji zanimaju mještane sela, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje i ne znaju je li im uopće moguć povratak. Problem je, smatra profesor, što se ovakvi odgovori traže od političara koji, navodi on, nisu uglavnom stručni za davanje suda o ovim tematikama. A Bosna i Hercegovina posjeduje veliki broj stručnih osoba koje su prošle obuku kod Japanaca o upravljanju prirodnim katastrofama nakon poplava 2014. godine.
– Trebamo koristiti obučene ljude koje imamo na terenu koji su spremni da pomognu, ali, nažalost, njihova iskustva stečena van zemlje ne koriste se skoro pa nikako – dodaje Nikolić.
– Očekujemo da nam nadležne službe osiguraju normalne uslove za život – kaže Samir Maslo, stanovnik Donje Jablanice.
A dok mještani čekaju, sami obilaze teren kamenoloma. Kako ističu, prema zapažanjima koja su primijetili, stvorilo se četiri do pet velikih potočnih kanala, koji polaze od samog vrha brda iznad naselja i protežu se na 300 do 800 metara dužine.
To su ogromni potoci. Kao dijete sam prolazio, tu nikad nije bilo nekih većih potoka. Sada smo zatekli neki totalno drugi scenario, strašno izgleda sve što se nalazi gore iznad naselja – govori za Federalnu stanovnik Donje Jablanice Ramo Begović.
“Kamenolom smrti”, kako ga danas mještani Donje Jablanice zovu, i dalje je prijetnja mještanima koji ovdje još uvijek borave. Konkretnih poteza na sanaciji još uvijek nismo vidjeli.Jer gotovo da i nema više teške mehanizacije u selu koja će pomoći raščišćavanju, a predio gdje je nastalo klizište još je potpuno netaknut. Traže se odgovori i konkretni potezi.
– Neko im treba grantovati neku sigurnost ovdje, da se neće ponoviti ovakva nesreća, da će ovdje biti sigurno da se može živjeti, da se nađe neko rješenje za ovaj dio koji se odronuo i krenuo na ovo selo – kaže Bakir Tufek, predsjednik Mjesne zajednice Donja Jablanica.
Tužilaštvo HNK-a provodi predmet protiv spornog kamenoloma, te su posljednje aktivnosti bile izuzimanje dokumentacije iz sporne firme. I dok ne bude utvrđena odgovornost za katastrofu u Donjoj Jablanici, struka poručuje da se ugledamo na razvijanije zemlje o pitanju sistema signalizacije koji je prijeko potreban ovom terenu. No, dok to ne bude realizovano, jedino što se sigurnošću može tvrditi za ove stanovnike je da povratak nije moguć i da je upitna sigurnost mještana Donje Jablanice koji su i nakon katastrofe ostali tu da žive.
