Mještani Donje Jablanice su i dalje u strahu od kamenoloma, koji nesigurno ‘visi’ iznad njihovih glava. Kamenolom je udaljen oko 500 metara od kuća u naselju Donja Jablanica gdje je, prema službenim podacima nastradalo 19 mještana, a koji su život izgubili kada su bujične poplave pokrenule klizište u kamenolomu, i sručile stotine tona kamena na selo. Kad se voda povukla, iza sebe je ostavila tragove bijelog kamena. Nekolicina mještana popela se putem klizišta, koji i dalje kažu izgleda opasno. Jedan od njih je Edis Maslo koji je kobne noći pomagao svojim mještanima, te je spasio nekoliko susjeda, a pomaže im i dalje upozoravajući nadležne na opasnost o kojoj se ne razmišlja previše – sanaciji klizišta. Koliko je poznato u javnosti klizište se nakon kobne noći ne sanira, a Maslo se sa svojim kolegama penjao putem odrona zemlje i kamenja, kako bi snimio i prikazao stanje te uputio apel nadležnima.
”Ja kao mještanin sela Donja Jablanica sam zabrinut za svoje komšije, rodbinu prijatelje… Moja kuća nije hvala Allahu ugrožena, ali ne mogu ostati slijep i njem na ovu situaciju u mom selu koju gledam svaki dan, htio ne htio, moram gledat stravu i užas dok nadležni šute”, kaže Maslo za Bljesak.info, šaljući snimke kamenoloma kojeg naziva Majdanom smrti. Kao što se i na snimkama može vidjeti, cijeli kamenolom i put kojim se urušio na ovo mjesto izgleda nesigurno, te se mještani plaše što će biti kada padnu prve veće kiše ili ako se dogodi potres. Samo Maslo ali i brojni drugi mještani pitaju gdje je sav novac koji se skuplja, te zašto se ništa ne radi na daljnjoj prevenciji. Njegov rođak Đenan Maslo također je zabrinut za ono što bi moglo biti, te kaže kako ne želi opet gledati scene kao iz najgorih filmova u kojima susjedne kuće i ljudi u njima nestaju.
”Ja ne znam šta oni misle s ovim stanovništovm, hoće li nam dati neke odgovore da li je sigurno za živjeti, jer je moja kuća jedno metar ipo pored koje je sve prošlo, ja sam u noći gledao kako su kuće nestajale”, kazao je Đenan Maslo za Bljesak.info. Kaže kako se boji prve kiše i vjetra, da se ne bi ponovno sve pokrenulo. ”Ne da bi moglo krenut, krenut će sigurno. Za mjesec, dva ili dogodine ali ako se ništa ne pođe raditi sigurno će se scenarij ponoviti”, kaže Maslo, dodajući da se sanira samo prostor oko kuća, no uzrok se ne dira.
”Ovdje oko kuća se sanira, a kamenolom gore ne znam, poznato mi je da kad su bili iz GSS-a iz Srbije da su dolazili i neki geolozi koji su rekli da ima dosta toga što nije sigurno i ne zna se kad će krenutini”, rekao je Maslo. Maslo kaže kako ga zanima hoće li i dalje moći ovdje živjeti, jer iako ima alternativa želi biti na svom i u svojoj kući spavati mirno.
Mještani su za srijedu najavili prošireni sastanak na kojem zahtijevaju nazočnost ključnih predstavnika Općine Jablanica i to načelnika i pomoćnike načelnika iz svih službi. Portal Jablanica Live je objavio kako su mještani odlučni da se njihovi zahtjevi ispune u suprotnom najavljuju blokiranje magistralne ceste M17 ukoliko ne dobiju odgovore do srijede 30.10.2024 godine, kada je najavljen sastanak. Unaprijed su poslali pitanja na koja očekuju odgovor, kao postoji li procjena sigurnosti kamenoloma – klizišta, način rješavanja kamenoloma, postoji li mogućnost pokretanja preostalog kamena u kamenolomu odvoz materijala…
Da postoji mogućnost da je kamenolom uzrok jablaničke tragedije prvi je pomenuo predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. On je rekao da šteta u Donjoj Jablanici ne bi bila tako velika, niti bi bilo toliko žrtava da se nije obrušio kamenolom. Nakon toga je Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije formiralo predmet i imenuje tim tužitelja za rad na ovom slučaju. Na posljednjoj sjednici Vlada je zatražila žurni inspekcijski nadzor nad svim zakonitim i nezakonitim kamenolomima i drugim iskopima za koja inspektori imaju saznanja s terena. Cjelokupno izvješće o provedenim nadzorima, sa zaključcima i poduzetim mjerama, Inspektorat je zadužen podnijeti Vladi do kraja mjeseca studenog.
Podsjetimo, radovima u kamenolomu upravljala je obiteljska kompanija “Sani doo Jablanica”, u vlasništvu Dženana Honđe, a mediji su ranije obavještali da se bavi rezanjem, oblikovanjem i obradom kamena. U bazi podataka bonitetne agencije LRC je navedeno da ukupni kapital kompanije iznosi više od 435 tisuća maraka (oko 217.000 eura) i da ima pet zaposlenih. Za kompaniju koja je vlasnik kamenoloma, entitetska federalna vlada je kazala da je osnovana 2001. godine i da je nema u evidenciji ministarstva Federacije niti Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) kojem pripada Jablanica. “Nikada nije izdata nikakva dokumentacija o koncesiji o odobrenju za eksploataciju”, kazao je premijer Federacije Nermin Nikšić. U evidenciji katastar.ba, odnosno Federalne uprave za geodetske poslove, navodi se da je pristupni put prema kamenolomu prekopan preko brojnih privatnih parcela. Navedena su i imena vlasnika, a riječ je oko 20 privatnih parcela preko kojih prolazi taj put .
