Postporođajni period, iako često predstavljen kao vrijeme ispunjeno isključivo srećom i radošću, za mnoge žene donosi i niz emocionalnih, psiholoških i životnih izazova o kojima se još uvijek nedovoljno govori.
Dok je fokus sistema najčešće usmjeren na bebu, mentalno zdravlje majke nerijetko ostaje u sjeni, iako je upravo ono temelj zdravog razvoja djeteta i stabilnosti cijele porodice.
U Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad Mostar posljednjih godina razvijaju se i jačaju usluge podrške namijenjene trudnicama i majkama u postporođajnom periodu, s posebnim naglaskom na rano prepoznavanje i tretman postporođajne depresije.
O značaju skrininga, dostupnim oblicima pomoći, ali i o izazovima s kojima se žene svakodnevno suočavaju, portal roditelj.ba razgovarao je s Amrom Džino, diplomiranim psihologom, i Elmom Ljevo, magistrom socijalnog rada, članicama multidisciplinarnog tima Centra za mentalno zdravlje.
Roditelj: Kako je nastala ideja o jačanju usluga podrške majkama u okviru Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad?
Ideja je nastala iz svakodnevnog rada i prepoznavanja potreba žena u našoj zajednici. U dosadašnjem radu smo se bavili psihodijagnostikom i tretmanom PPD. Imali smo pozitivnu saradnju sa patronažnom Službe za zdravstvenu zaštitu žena i trudnica, i u okviru te saradnje često smo razmjenjivali mišljenja i planirali aktivosti u zavisnosti od registovanih teškoća kod porodilja. Postporođajni period je često zanemaren u smislu psihološke podrške ženi, sistem fokus stavlja na bebu, dok majka ostane u drugom planu. Ideja za skrinigom javila se nakon radionice koju su organizovali EKO-EHO Centar za edukaciju i promociju života Banja Luka. Ključni momenat je bio prepoznavanje važnosti ove incijative od strane uprave Doma zdravlja Stari Grad Mostar gdje smo dobile punu podršku tako što su nam omogućili resurse i edukaciju kako bismo ovaj segment podigle na puno veći nivo.
Roditelj: Koju ulogu Centar danas ima kada govorimo o mentalnom zdravlju žena u postporođajnom periodu?
Centar danas funkcioniše kroz tri nivoa, to je; preventivni, dijagnostički i terapijski –dakle, pratimo majku od prvih sumnji na poteškoće pa do potpunog oporavka. Također, jako značajan segment je informisanje i širenje svijesti javnosti o PPD, te kroz otvorone grupe podrške koje se održavaju u CMZ-u jednom sedmično.
CMZ je sigurno mjesto gdje žene mogu doći i dobiti stručnu pomoć, bez stigme i osude.
Roditelj: Šta je zapravo Postporođajna depresija i po čemu se razlikuje od tzv. baby bluesa?
„Baby blues“ je blagi oblik depresije koji se javlja kod gotovo 80% majki. Ne predstavlja ozbiljnu opasnost. Pojavljuje se u prvoj semici nakon poroda, u vidu osjećaja tuge, teskobe, problema sa spavanjem, čestog plaća bez vidljivog razloga. Simpotomi uglavnom prolaze nakon nekoliko dana i bez medicinskog liječenja.
Simptomi PPD mgu se javiti odmah nakon trunoće ali i nekoliko mejseci nakon poroda. Najčešći simptomi su česte promjene ponašanja, često plakanje, razdražljivost, umor, osjećaj krivnje, tjeskoba, nemogućnost brige za sebe i za bebu.
Roditelj: Koliko je postporođajna depresija česta i zašto se o njoj još uvijek nedovoljno govori?
Prema dostupnim podacima 20% žena u trudnoći pati od simptoma anksioznosti i depresije, a čak 50% porodilja sa PPD nikada se ne detektuje. Nažalost, o tome se šuti zbog nerealnog očekivanja društva da majka mora biti “savršena i sretna”, fokus je na fizičkom zdravlju bebe i majke, ne ostavlja se mnogo prostora za brigu o mentalnom zdravlju. Priznanje da je „teško“, vrlo često se pogrešno doživljava kao neuspjeh ili poraz. Međutim, to nije neuspijeh, to je samo jedna u nizu potreba ljudskog bića i prvi korak da dobije razumijevanje i podršku koja joj je potrebna.
.
U Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad Mostar posljednjih godina razvijaju se i jačaju usluge podrške namijenjene trudnicama i majkama u postporođajnom periodu, s posebnim naglaskom na rano prepoznavanje i tretman postporođajne depresije. O značaju skrininga, dostupnim oblicima pomoći, ali i o izazovima s kojima se žene svakodnevno suočavaju, razgovarali smo s Amrom Džino, diplomiranim psihologom, i Elmom Ljevo, magistrom socijalnog rada, članicama multidisciplinarnog tima Centra za mentalno zdravlje.
Roditelj: Kako je nastala ideja o jačanju usluga podrške majkama u okviru Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad?
Ideja je nastala iz svakodnevnog rada i prepoznavanja potreba žena u našoj zajednici. U dosadašnjem radu smo se bavili psihodijagnostikom i tretmanom PPD. Imali smo pozitivnu saradnju sa patronažnom Službe za zdravstvenu zaštitu žena i trudnica, i u okviru te saradnje često smo razmjenjivali mišljenja i planirali aktivosti u zavisnosti od registovanih teškoća kod porodilja. Postporođajni period je često zanemaren u smislu psihološke podrške ženi, sistem fokus stavlja na bebu, dok majka ostane u drugom planu. Ideja za skrinigom javila se nakon radionice koju su organizovali EKO-EHO Centar za edukaciju i promociju života Banja Luka. Ključni momenat je bio prepoznavanje važnosti ove incijative od strane uprave Doma zdravlja Stari Grad Mostar gdje smo dobile punu podršku tako što su nam omogućili resurse i edukaciju kako bismo ovaj segment podigle na puno veći nivo.
Roditelj: Koju ulogu Centar danas ima kada govorimo o mentalnom zdravlju žena u postporođajnom periodu?
Centar danas funkcioniše kroz tri nivoa, to je; preventivni, dijagnostički i terapijski –dakle, pratimo majku od prvih sumnji na poteškoće pa do potpunog oporavka. Također, jako značajan segment je informisanje i širenje svijesti javnosti o PPD, te kroz otvorone grupe podrške koje se održavaju u CMZ-u jednom sedmično.
CMZ je sigurno mjesto gdje žene mogu doći i dobiti stručnu pomoć, bez stigme i osude.
Roditelj: Šta je zapravo Postporođajna depresija i po čemu se razlikuje od tzv. baby bluesa?
„Baby blues“ je blagi oblik depresije koji se javlja kod gotovo 80% majki. Ne predstavlja ozbiljnu opasnost. Pojavljuje se u prvoj semici nakon poroda, u vidu osjećaja tuge, teskobe, problema sa spavanjem, čestog plaća bez vidljivog razloga. Simpotomi uglavnom prolaze nakon nekoliko dana i bez medicinskog liječenja.
Simptomi PPD mgu se javiti odmah nakon trunoće ali i nekoliko mejseci nakon poroda. Najčešći simptomi su česte promjene ponašanja, često plakanje, razdražljivost, umor, osjećaj krivnje, tjeskoba, nemogućnost brige za sebe i za bebu.
Roditelj: Koliko je postporođajna depresija česta i zašto se o njoj još uvijek nedovoljno govori?
Prema dostupnim podacima 20% žena u trudnoći pati od simptoma anksioznosti i depresije, a čak 50% porodilja sa PPD nikada se ne detektuje. Nažalost, o tome se šuti zbog nerealnog očekivanja društva da majka mora biti “savršena i sretna”, fokus je na fizičkom zdravlju bebe i majke, ne ostavlja se mnogo prostora za brigu o mentalnom zdravlju. Priznanje da je „teško“, vrlo često se pogrešno doživljava kao neuspjeh ili poraz. Međutim, to nije neuspijeh, to je samo jedna u nizu potreba ljudskog bića i prvi korak da dobije razumijevanje i podršku koja joj je potrebna.
Roditelj: Zašto je važno provoditi rani skrining depresije kod trudnica i žena nakon poroda?
Rani skrining nam omogućava da reagujemo prije nego što simptomi postanu hronični, dok su još u začetku. Reagovanjem na vrijeme štiti se ne samo majku, već i rani razvoj djeteta te stabilnost cijele porodice.
Roditelj: Kako izgleda proces skrininga u Centru za mentalno zdravlje – kada i na koji način se provodi?
Proces obavljanja samog skrinig je vrlo brz, jednostavan i nimalo naporno. Koristimo standardizovani upitniki koji se može provoditi preventivno tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće ili u prvim mjesecima nakon poroda. Skrinig se može obaviti na četiri mjesta u Domu zdravlja. U CMZ-u, u Službi za zdravstvenu zaštitu žena i trudnica- prilikom redovnih trudničkih kontrola, u Službi za zdravstvenu zaštitu djece –redovne pedijatrijske kontrole novorođenčadi i tokom kućnih posjeta patronažne sestre porodilji. Na ovaj način smo željeli obuhvatiti što veći broj žena koje mogu biti pod rizikom od nastanka PPD ali i olakšati dostupnost upitnika.
Roditelj: Ko učestvuje u procesu procjene i dijagnosticiranja postporođajne depresije?
Naš pristup je multidisciplinaran, tj.radimo kao tim – psiholog, socijalni radnik i psihijatar. Ovdje moramo naglasiti da gledamo širu sliku. Žene danas imaju ogroman pritisak: od toga da moraju biti savršene majke do toga da se moraju vratiti na posao nakon poroda i kako uskladiti karijeru i majčinstvo, a da niko ne trpi. Taj strah od povratka u radnu sredinu i balansiranja obaveza često je okidač za veliki stres. Ovakav timski rad, uz adekvatnu podršku uprave Doma zdravlja, osigurava da svaka žena dobije individualini plan brige i tretmana.
Roditelj: Da li se žene često javljaju same ili ih češće upućuju ljekari, patronažne sestre ili porodica?
Još uvijek su porodica, patronažna sestra i pedijatrijska ambulanta ti koji prvi primijete da nešto nije u redu. Naš cilj je da ovim tekstovima ohrabrimo majke da se jave same, bez čekanja da to neko drugi uradi za njih.
Roditelj: Kako se u praksi nadopunjuju uloge psihologa i socijalnog radnika u radu sa majkama?
Naše uloge u praksi se prirodno nadopunjuju kako bi žena dobila podršku na svim nivoima. Psiholog pomaže majci da se izbori sa unutrašnjim nemirima i emocionalnim poteškoćama, dok socijalni radnik pruža podršku u praktičnom i životnom dijelu – od porodičnih odnosa do ostvarivanja prava socijalne zaštite. Dodatnu vrijednost ima i to što je socijalni radnik u edukaciji iz transakcione analize, TA terapeut pod supervizijskim radom. Ovakav pristup omogućava da se stanje majke sagleda u potpunosti, da se bolje razumiju njene emocije, strahovi i potrebe, te da se pruži podrška ne samo kroz rješenja, nego i kroz razgovor i razumijevanje.
Roditelj: S kakvim se izazovima žene najčešće suočavaju osim samih psiholoških simptoma?
To su definitivno izolacija, nedostatak praktične pomoći u kući od strane partnera, nena, deda i osjećaj da moraju sve same. Stalni pritisak da moraju biti „super-žene“ koje blistaju na svim poljima. Često su prisutni i finansijski stresovi i nerazumijevanje šire okoline.
Roditelj: Zašto žene često odgađaju traženje pomoći kada je mentalno zdravlje u pitanju?
Strah od osude je presudan u ovakvim situacijama. Boje se etikete “loše majke”, osude sredine, misle: „Šta će reći komšije ili rodbina ako saznaju da idem u CMZ?“. Naša misija je da im pokažemo da je traženje pomoći zapravo najveće čin ljubavi prema sebi i djetetu. Moramo razbiti predrasudu – ići kod psihologa ili psihoterapeuta je isto kao i ići kod stomatologa, hirurga, ortopeda itd.
Roditelj: Kako možemo kao društvo smanjiti stigmu vezanu za postporođajnu depresiju?
Stigmu možemo smanjiti edukacijom i javnim govorom ako otvoreno govorimo o trudnoći i majčinstvu i svim izazovima koje one nose. O lijepim i manje lijepim stvarima koje prate majčinstvo. Jako važno je razbiti nametnuti okvir idealne porodice, prestati očekivati nemoguće od majki, javno govoriti i informisati javnost o mogućim simptomima i da je sasvim u redu ne biti u redu, te znati gdje i kako potražiti pomoć kada nam je potrebna. Dobra majka je majka koja je dobro.
Roditelj: Koju poruku biste poslali majkama koje misle da „moraju sve same“
Niste dizajnirane da nosite sve same na svojim leđima. To su predrasude i stereotipi našeg društva. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego snage i zrelosti. Dozvolite sebi da budete podržane. Tražite pomoć.
Roditelj: Kada je pravi trenutak da žena potraži stručnu pomoć?
Onog trena kada osjetite da vas tuga ili strah sprječavaju da uživate u bebi i u svakodnevici. Nekada i samo pitanje „Da li mi treba pomoć?“ je indikacija da joj je potrebna podrška. Ne čekajte da “prođe samo od sebe” ako se osjećate loše, tražite pomoć.
Roditelj: Gdje se žene iz Mostara i okoline mogu obratiti ako prepoznaju simptome kod sebe ili bliske osobe?
Vrata našeg Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Stari Grad (lokacija Brankovac) su uvijek otvorena ili na bilo koji od punktova gdje se obalja skrining. Naš tim je tu da vas sasluša i pruži adekvatnu podršku u povjerljivom okruženju.
Roditelj: Šta biste voljele da svaka nova majka zna kada je u pitanju briga o vlastitom mentalnom zdravlju?
Mentalno zdravlje je važno za svakog čovjeka pa tako i za nove majke. Sretna i zdrava mama je najbolji poklon koji možete dati svom djetetu. Briga o sebi nije sebičnost, to je potreba. U CMZ-u imate tim koji će biti uz vas dok prolazite kroz izazove majčinstva.
Roditelj.ba
