Na jugu Hercegovine, u općini Čapljina, nekada je postojalo selo Hrasno – mjesto koje je u manje od dvije decenije gotovo potpuno nestalo. Danas je poznato tek po jednom fascinantnom detalju: željezničkom mostu koji je projektovao sam Gustave Eiffel, tvorac slavnog Eiffelovog tornja u Parizu.
Most koji je nadživio selo
Krajem 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske, kroz Hrasno je prolazila uskotračna željeznička pruga koja je povezivala unutrašnjost Hercegovine s morem. Za potrebe te pruge izgrađen je željezni most preko rijeke Bregave. Njegov projektant bio je niko drugi do Gustave Eiffel, čije su inženjerske konstrukcije ostavile trag širom svijeta. Iako manji od njegovih poznatijih djela, most u Hrasnom nosi prepoznatljiv potpis – elegantna metalna konstrukcija, precizna montaža i izdržljivost koja mu je omogućila da preživi i ratove i zaborav.
Presudan trenutak: ukidanje pruge
Selo Hrasno je 1971. godine imalo 123 stanovnika. Međutim, ključni trenutak koji je zapečatio njegovu sudbinu bio je ukidanje željezničke pruge. Kada je voz prestao dolaziti, selo je izgubilo svoju svrhu i vezu s ostatkom regije. Ljudi su se počeli iseljavati, kuće su ostajale prazne, a priroda je polako preuzimala ono što je nekada bilo živo naselje. Do 1991. godine, u selu je ostalo svega sedam stanovnika.
Danas: tišina i tragovi prošlosti
Danas je Hrasno gotovo potpuno zaraslo. Ostaci kuća, namještaja i svakodnevnih predmeta i dalje su razasuti po selu, kao nijemi svjedoci nekadašnjeg života. Tišina vlada tamo gdje su nekada odzvanjali smijeh, koraci i zvukovi željeznice. Ipak, Eiffelov most i dalje stoji – ne samo kao tehnički spomenik, već i kao simbol jednog zaboravljenog vremena.
ArheoBalkan: vraćanje zaboravljenih priča
Video koji je objavio ArheoBalkan vraća pažnju na Hrasno i slična mjesta koja su nestala iz svakodnevne svijesti, ali ne i iz kolektivne memorije. Kroz dokumentaristički pristup, ovaj kanal oživljava priče koje bi inače ostale zakopane u arhivima i ruševinama. Hrasno je jedno od takvih mjesta – selo koje je nestalo, ali čija priča, zahvaljujući mostu i ljudima koji je prenose, i dalje živi.
