Američki predsjednik Donald Trump najavio je plan za drastično smanjenje vanjske pomoći, ukupne vrijednosti oko 4,3 milijarde eura. Ova mjera obuhvaća širok spektar međunarodnih programa, uključujući LGBT inicijative na Balkanu, razvojne projekte u zemljama u razvoju, te financiranje UN misija širom svijeta.
Fokus na domaće prioritete
Trumpova administracija tvrdi da je cilj ove odluke usmjeravanje sredstava prema domaćim potrebama, u skladu s politikom “America First”. Prema izjavama iz Bijele kuće, sredstva koja su se dosad izdvajala za projekte u inozemstvu, uključujući obrazovanje, ljudska prava i klimatske inicijative, bit će preusmjerena na unutarnje infrastrukturne i sigurnosne programe.
Posljedice za Balkan
Na Balkanu, američka pomoć bila je ključna za brojne projekte koji se tiču inkluzije, obrazovanja, medijske slobode i podrške LGBT zajednici. U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dio tih sredstava išao je za pravnu pomoć, edukaciju i sigurnosne mreže za marginalizirane skupine. Ukidanje pomoći moglo bi dovesti do zatvaranja programa, gubitka radnih mjesta i smanjenja međunarodne podrške za ljudska prava.
UN misije pod znakom pitanja
Među pogođenim sektorima su i UN mirovne i razvojne misije, uključujući one koje djeluju u postkonfliktnim regijama. Analitičari upozoravaju da bi smanjenje američkog doprinosa moglo oslabiti kapacitete UN-a za očuvanje mira, borbu protiv siromaštva i zaštitu ljudskih prava.
Reakcije iz regije
Predstavnici nevladinih organizacija i aktivisti izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica. “Ova odluka šalje poruku da su ljudska prava i međunarodna solidarnost podređeni političkim interesima,” izjavio je jedan regionalni aktivist. Europske zemlje razmatraju mogućnost da preuzmu dio financiranja, no ostaje neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se nadoknadi američko povlačenje.
Zaključak
Trumpova najava predstavlja ozbiljan izazov za međunarodne projekte, osobito u regijama poput Balkana gdje su ta sredstva činila temelj za brojne inicijative. Dok se Bijela kuća poziva na fiskalnu odgovornost, mnogi upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle uključivati pad standarda ljudskih prava, destabilizaciju lokalnih zajednica i slabljenje globalne uloge SAD-a.
