Jablaničanka Alma Pinjić, arhitektica bogate profesionalne i akademske biografije, bila je gošća nove epizode podcasta „O prostoru sa Zecom i Vukom“, u produkciji Oslobođenja. U razgovoru je otvoreno govorila o svom životnom i profesionalnom putu, ali i o dubokim problemima planiranja i upravljanja prostorom u Bosni i Hercegovini.
„Moj je život splet božanskih intervencija“, kazala je Pinjić, naglašavajući da prostor ne doživljava samo kao fizičku kategoriju, već kao ogledalo društva i njegovih vrijednosti.
Od Jablanice do akademskog vrha
Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Jablanici, a diplomirala 1997. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju odbranila je 2017. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Majka je dvoje djece i svoj profesionalni razvoj godinama je gradila paralelno s porodičnim životom.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nakon diplome radila je kao projektant u Mostaru, a potom više od petnaest godina u Općini Jablanica, gdje je obavljala jednu od ključnih rukovodećih funkcija u oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša i imovinsko-pravnih poslova. U tom periodu bila je odgovorna za koordinaciju poslijeratne obnove, realizaciju kapitalnih projekata, izradu i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije, te je aktivno učestvovala u kreiranju zakonskog i podzakonskog okvira u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Paralelno s radom u upravi, deset godina bila je angažovana kao asistent na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, dodatno povezujući teoriju i praksu.
Danas vodi vlastiti projektni biro „MODULAR“ u Jablanici, gdje se bavi projektovanjem objekata visokogradnje, urbanističkim i prostornim planiranjem, te projektima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima.
„Saobraćajnice su krvotok grada“
U podcastu je posebno istakla važnost saobraćajne infrastrukture, navodeći da su saobraćajnice „krvotok grada“. Prema njenom mišljenju, bogato društvo nije ono u kojem se bogati voze skupim automobilima, već ono u kojem se svi, pa i najbogatiji, voze javnim prijevozom.
U njenom promišljanju prostora nema mjesta površnosti. Javne nabavke vidi kao mehanizam kojim se često „naručuje pamet za najjeftiniju cijenu“, dok jednu od najvećih grešaka savremenog društva prepoznaje u tome što su arhitekti dopustili da prostorno planiranje preuzmu drugi.
„U prostoru dirigent mora biti arhitekta“, upozorava Pinjić, svjesna da pogrešne odluke u planiranju ostavljaju dugoročne i teško popravljive posljedice.
Kriza planiranja i odgovornosti
Posebno je brine nedostatak svijesti o odgovornosti kod mladih ljudi na pozicijama odlučivanja, kao i propuštene prilike i godine, koje naziva svojevrsnim smrtnim grijehom. Smatra apsurdnim da se isti administrativni i projektni postupci primjenjuju i na garažu i na neboder.
„Imamo potpunu krizu planiranja“, otvoreno konstatuje, ukazujući na sistemske slabosti koje utiču na kvalitet prostora, ali i na kvalitet života građana.
Gostovanje Alme Pinjić u podcastu Oslobođenja donijelo je snažnu i argumentovanu kritiku postojećih praksi, ali i jasnu poruku da arhitektura nije samo gradnja objekata, već odgovornost prema zajednici i budućim generacijama.
