Svjetski dan farmaceuta obilježava se 25. septembra, a ovaj datum prilika je da se skrene pažnja na ulogu farmaceuta i drugih farmaceutskih stručnjaka u zdravstvenom sistemu, ali i na njihov svakodnevni kontakt s pacijentima.
Tim povodom razgovarali smo s Jablaničaninom i farmaceutom Kenanom Mešićem, koji je za JablanicaLive govorio o svom profesionalnom putu, svakodnevici u apoteci, najčešćim greškama pacijenata, nekontrolisanoj upotrebi antibiotika, kupovini lijekova putem interneta, ali i onom dijelu ovog posla koji se ne može naučiti iz udžbenika – razgovoru i odnosu s ljudima.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Od fascinacije Gradskom apotekom do farmacije
Mešićev interes za farmaciju počeo je još tokom školovanja u Jablanici. Već pred kraj osnovne škole znao je da želi nastaviti obrazovanje u medicinskoj struci, ali tada još nije bio siguran kojim će putem krenuti.
„Pred kraj Osnovne škole ‘Suljo Čilić’ Jablanica znao sam da ću upisati Srednju medicinsku školu, ali ne i koji smjer. Predmet hemiju sam zavolio i preko nje sam shvatio da me interesuje rad u laboratoriji, a dok ovo pišem sjećam se koliko sam bio fasciniran Gradskom apotekom ‘Jablanica’, jer sam odrastao u zgradi iza nje, pa je jedini logični smjer bio farmaceutski“, prisjeća se Mešić.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
„Naša uloga nije do kraja shvaćena“
Govoreći o položaju struke, Mešić smatra da uloga farmaceutskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini još uvijek nije u potpunosti prepoznata, posebno imajući u vidu da je apoteka za veliki broj građana jedno od prvih mjesta na kojem traže savjet zbog zdravstvenog problema.
„Uloga farmaceutskih stručnjaka u BiH nije do kraja prepoznata kao zadnja ozbiljna stanica pacijenta, zato struka i jeste narušena“, kaže Mešić.
Pojašnjava da pritom govori prvenstveno o ugovorenim apotekama, odnosno onima koje posluju uz sufinansiranje preko zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i specijaliziranim trgovinama poput herbal shopova i dermatoloških apoteka, gdje se zaposleni svakodnevno susreću s velikim brojem pacijenata i različitim pitanjima i zdravstvenim problemima.
Drugačije funkcionišu bolničke apoteke, gdje farmaceutski tim radi na prijemu, pripremi i obradi recepata i terapije za pacijente koji se liječe u bolnici.
Iskustva pacijenata su, kaže, različita.
„Jedna grupa pacijenata kaže da prvo ide u apoteku na konsultaciju, pa onda po preporuci rješava zdravstveni problem, jer je po zakonu apoteka primarna zdravstvena ustanova, dok druga grupa pacijenata i zbog manjeg zdravstvenog problema ide u ambulantu ili dom zdravlja. Zato kažem da naša uloga nije do kraja shvaćena“, govori Mešić.
Dodaje da u razgovoru s kolegama primjećuje kako se susreću sa sličnim problemima te smatra da se pitanja važna za struku moraju rješavati zajednički, počevši od lokalnog nivoa.
Šta se zapravo događa iza apotekarskog pulta?
Na pitanje kako izgleda jedan radni dan farmaceuta, Mešić kroz smijeh odgovara da je to „pitanje za milion dolara“, jer gotovo nijedan dan nije isti.
Posao je, objašnjava, znatno širi od samog izdavanja lijekova i savjetovanja pacijenata.
„Svaki dan je drugačiji i dinamičan. Prvo se radi trebovanje, odnosno narudžba koja se šalje dobavljaču, a prilikom isporuke vršimo prijem, pregled i slaganje trebovanja, unos fakture u program, praćenje zaliha i rokova, kontrolu recepata, povlačenje određenih lijekova s tržišta i praćenje defektura, odnosno lijekova kojih trenutno nema za nabaviti“, objašnjava.
Tu su i izrada destilovane vode, galenskih preparata poput rivanola i borne kiseline, magistralnih preparata poput krema, masti i losiona, kao i brojni administrativni poslovi.
I, kako Mešić uz dozu humora dodaje, na kraju treba voditi računa „da je sve uredno i čisto kao u apoteci“.
Neredovno uzimanje terapije među najčešćim greškama
Svakodnevni kontakt s pacijentima omogućava farmaceutima da primijete i određene obrasce pogrešnog korištenja terapije.
Prema Mešićevom iskustvu, jedna od najčešćih grešaka je neredovno uzimanje propisanih lijekova, ali i korištenje lijekova bez prethodne konsultacije sa zdravstvenim stručnjakom.
„Najčešće nedoumice su kada će uzeti lijek ili preparat – da li na prazan želudac, prije ili poslije jela, uz jelo ili u kojem dijelu dana“, navodi.
Upravo su takve situacije jedan od razloga zbog kojih je savjetovanje s farmaceutom važan dio pravilne i sigurne primjene terapije.
Posebno upozorenje zbog antibiotika
Mešić posebno upozorava na uzimanje lijekova na svoju ruku, naročito onih koji se izdaju na recept.
„Uzimanje bilo čega na svoju ruku, a pogotovo lijekova na recept, predstavlja veliki problem“, naglašava.
Posebnu pažnju posvećuje antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji.
„Na antibioticima je poseban naglasak zato što mnogi nisu upoznati ili ne žele biti upoznati s antimikrobnom rezistencijom, koja se iz godine u godinu povećava, a sve zbog prevelike i nekontrolisane upotrebe antibiotika za oboljenja kojima nisu namijenjeni. Kao rezultat toga imat ćemo oboljenja koja su uzrokovali mikroorganizmi otporni na dostupne antibiotike“, upozorava Mešić.
Oprez s lijekovima i suplementima naručenim putem interneta
Još jedan savremeni problem na koji ukazuje jeste kupovina lijekova i različitih preparata preko interneta, posebno putem stranica čije porijeklo i pouzdanost nisu jasni.
„Ovdje bih skrenuo pažnju stanovništvu na online naručivanje lijekova i suplemenata sa sumnjivih internet stranica. Ukoliko proizvod nije registrovan i kontrolisan od strane nadležnih institucija, niko vam ne može garantovati šta je u kutiji“, poručuje.
Internet je donio i novu vrstu pacijenata
Razvoj tehnologije promijenio je i odnos pacijenata prema informacijama o lijekovima. Danas su podaci o aktivnim supstancama, preparatima i različitim terapijama dostupni gotovo svakome u nekoliko sekundi.
Mešić smatra da farmaceuti upravo zbog toga moraju kontinuirano pratiti razvoj struke i educirati se iz pouzdanih izvora.
„Farmacija se razvija uporedo s tehnologijom. Mi se moramo stalno educirati, ali iz provjerenih izvora“, ističe.
U praksi se, kaže, sve češće događa da pacijent prije dolaska u apoteku samostalno istraži određenu supstancu.
„Pacijent u svojoj kući pročita sve što je dostupno na internetu o određenoj supstanci, dođe u apoteku i traži da mu se izda bez dodatnog objašnjenja. Tada smo mi tu da kroz razgovor s pacijentom procijenimo da li je to potrebno ili ne“, kaže Mešić.
„Morate biti čovjek, zdravstveni radnik, psiholog, pedagog…“
Ipak, iza stručnih termina, recepata, preparata i kutija lijekova nalazi se dio farmaceutskog posla koji je mnogo teže prikazati – odnos s ljudima.
Pacijenti u apoteku ne dolaze uvijek samo po lijek. Ponekad dolaze zabrinuti, uplašeni ili jednostavno s potrebom da nekome objasne kroz šta prolaze.
„U apoteci postoji prostor gdje se odvijaju povjerljivi razgovori. Tu morate biti čovjek i zdravstveni radnik, psiholog, pedagog… Ti razgovori su mnogo značili za pacijenta i za mene“, kaže Mešić.
Upravo ta rečenica možda najbolje opisuje dio farmaceutskog poziva koji ostaje nevidljiv onima s druge strane pulta.
Poruka građanima i budućim farmaceutima
Povodom Svjetskog dana farmaceuta, Mešić je na kraju razgovora uputio poruku građanima, ali i mladim ljudima koji razmišljaju o tome da svoj profesionalni put pronađu upravo u farmaciji.
„Svim građanima poručujem da budu humani i solidarni, da sve koriste u preporučenim količinama i čuvaju zdravlje.“
A budućim generacijama ostavlja jednostavnu poruku koja, kako kaže, vrijedi i izvan farmacije:
„Kao i u svakoj struci – morate voljeti to što radite.“
