Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine donijela je tri značajne odluke koje se odnose na vlasničku strukturu kompanija Igman iz Konjica, Pretis iz Vogošće i Binas iz Bugojna piše BiznisInfo.ba
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Velikim privatnim dioničarima naloženo je objavljivanje ponuda za preuzimanje dionica, ali to ne znači da će država izgubiti kontrolu nad ovim strateškim preduzećima.
Prema pisanju portala BiznisInfo.ba, u tekstu autora Gorana Mrkića, Komisija za vrijednosne papire FBiH donijela je 3. septembra 2026. godine rješenja kojima je određenim velikim dioničarima naloženo da provedu zakonsku proceduru objavljivanja ponuda za preuzimanje tri kompanije namjenske industrije.
Odluke su objavljene u Službenim novinama Federacije BiH, a zasnovane su na Zakonu o preuzimanju dioničkih društava.
Istovremeno su uvedena ograničenja prava glasa i raspolaganja određenim dionicama, koja ostaju na snazi do ispunjavanja propisanih obaveza.
Šta je Komisija naredila?
Kompaniji SIKTO d.o.o. Sarajevo, povezanoj s američkim kapitalom, naloženo je pokretanje postupaka potrebnih za objavljivanje ponuda za preuzimanje kompanija Pretis i Binas.
Kada je riječ o konjičkom Igmanu, obaveza je utvrđena Muharemu i Ahmedu Ahmetliću, koje je Komisija posmatrala kao osobe koje zajednički djeluju.
Rješenjima su predviđena ograničenja prava glasa za dionice iznad zakonski relevantnog praga, kao i zabrana njihovog prometa i prijenosa izvan propisane procedure preuzimanja.
Zašto je važan prag od 25 posto?
Zakon o preuzimanju dioničkih društava Federacije BiH propisuje da stjecanje više od 25 posto dionica s pravom glasa, kada su ispunjeni zakonski uslovi, stvara obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje.
Svrha takvog mehanizma jeste zaštita manjinskih dioničara. Kada određeni investitor stekne značajan udio u vlasništvu, ostalim dioničarima mora biti omogućeno da pod propisanim uslovima prodaju svoje dionice.
Iako se ova pravila odnose i na kompanije namjenske industrije, prema navodima BiznisInfo.ba, u spomenutim fabrikama ranije nisu provođene obavezne ponude za preuzimanje, uprkos značajnim privatnim vlasničkim udjelima.
Novim rješenjima Komisija je formalno utvrdila obaveze velikih dioničara i zahtijevala njihovo izvršenje.
Hoće li Federacija BiH izgubiti većinsko vlasništvo?
Jedna od najvažnijih činjenica jeste da Federacija Bosne i Hercegovine u sve tri kompanije posjeduje po 51 posto dionica.
To znači da država ostaje većinski vlasnik Igmana, Pretisa i Binasa.
Objavljivanje ponude za preuzimanje ne podrazumijeva automatsku prodaju dionica. Svaki dioničar samostalno odlučuje želi li prihvatiti ponudu ili zadržati svoj vlasnički udio.
Vlada Federacije BiH ranije je iskazivala namjeru da zadrži kontrolu nad strateškim kompanijama namjenske industrije, zbog čega se ne očekuje prodaja državnog paketa dionica.
Prema tome, sama činjenica da su naložene ponude za preuzimanje ne znači da će Igman, Pretis ili Binas dobiti novog većinskog vlasnika.
Šta ove odluke znače za male dioničare?
Pored Federacije BiH i velikih privatnih investitora, vlasničke udjele u ovim kompanijama imaju investicioni fondovi, pravna i fizička lica.
Za njih bi objavljivanje ponuda moglo predstavljati priliku da prodaju dionice.
Posebno je važno da ponuđena cijena ne može biti određena proizvoljno.
Zakonska pravila predviđaju način izračunavanja minimalne cijene, pri čemu se razmatraju prethodne kupovine dionica, relevantne berzanske cijene i posebni uslovi koji se primjenjuju kada dionicama nije dovoljno trgovano.
Zbog toga će cijena po dionici biti jedan od najvažnijih podataka kada ponude budu zvanično objavljene.
Ko su najveći privatni dioničari?
Prema podacima koje je objavio BiznisInfo.ba, vlasnički udjeli značajnih privatnih dioničara izgledaju ovako:
Pretis Vogošća – SIKTO Sarajevo: 41,5%
Binas Bugojno – SIKTO Sarajevo: 25,6%
Igman Konjic – Muharem Ahmetlić: 24,7%
Igman Konjic – Ahmed Ahmetlić: 8,6%
Kompanija SIKTO povezana je s američkom kompanijom Regulus Global, koja je preko ovog društva ušla u vlasničku strukturu Pretisa i Binasa.
BiznisInfo.ba je još tokom 2024. godine izvještavao o američkim investicijama u ove dvije fabrike i planovima za njihov razvoj.
S druge strane, Muharem i Ahmed Ahmetlić poznati su javnosti po poslovnoj povezanosti s kompanijom Hifa Petrol.
Njihovi pojedinačni udjeli u Igmanu iznose 24,7 i 8,6 posto, odnosno zajedno približno 33,3 posto vlasništva.
Komisija ih je tretirala kao osobe u zajedničkom djelovanju, što je posebno značajno prilikom utvrđivanja zakonske obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje.
Obojica su, prema navedenim podacima, i članovi Nadzornog odbora Igmana.
Šta slijedi nakon odluka Komisije?
Veliki dioničari na koje se odnose donesena rješenja obavezni su provesti postupke predviđene Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.
Nakon objavljivanja ponuda bit će poznati konkretni finansijski uslovi, uključujući cijenu koju su ponuđači spremni, odnosno zakonski obavezni, ponuditi za dionice.
Tek tada će manjinski dioničari moći procijeniti isplativost eventualne prodaje svojih vlasničkih udjela.
Za Federaciju BiH ove odluke ne stvaraju obavezu prodaje državnog kapitala.
S druge strane, investicionim fondovima i manjim dioničarima otvara se mogućnost da, ukoliko žele, svoja ulaganja pretvore u novac.
Najvažniji zaključak jeste da se zakonski mehanizmi zaštite manjinskih dioničara počinju provoditi i u tri velike kompanije domaće namjenske industrije, dok država zadržava mogućnost očuvanja većinskog vlasništva.
