Najnovije informacije o promjenama u planiranju Južne plinske interkonekcije, jednog od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, ponovo otvaraju pitanje mogućeg priključenja Jablanice i Konjica na buduću plinsku mrežu.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Posebno je zanimljivo da američki investitor sada razmatra alternativna rješenja koja bi mogla koristiti postojeće cestovne koridore, upravo pristup koji su predstavnici Jablanice i Konjica predlagali još početkom 2026. godine.
Prema informacijama koje je 31. oktobra objavila televizija N1 američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy pokrenula je izradu nove projektne dokumentacije i studije izvodljivosti za Južnu plinsku interkonekciju.
Direktor bosanskohercegovačke podružnice kompanije AAFS, Amer Bekan, izjavio je za N1 da novi projekat košta približno deset miliona dolara.
Razlog su problemi s neriješenim statusom državne imovine u Bosni i Hercegovini, ali i činjenica da, prema Bekanovim riječima, Evropska unija nije dala saglasnost da se ranije izrađeni projekat BH-Gasa, koji je finansirala, ustupi američkom investitoru.
Bekan je potvrdio da se razmatra alternativa koja bi omogućila realizaciju plinovoda bez čekanja na rješavanje pitanja državne imovine.
Prema nezvaničnim informacijama N1, jedno od mogućih rješenja jeste korištenje postojeće cestovne infrastrukture, odnosno koridora cesta i puteva koji imaju status javnog dobra.
Ipak, investitor još nije javno predstavio preciznu alternativnu trasu.
Jablanica još u januaru zatražila priključenje na plinsku mrežu
Ove informacije posebno su zanimljive za Jablanicu, s obzirom na to da je Općinsko vijeće Jablanica još 29. januara 2026. godine usvojilo zvanični zaključak kojim je iskazana podrška realizaciji Južne plinske interkonekcije i interes za priključenje općine na plinsku mrežu.
Zaključak, pod brojem 02-02-198-24/26-15, objavljen je u Službenom glasniku Općine Jablanica, broj 1/2026.
U dokumentu se navodi da bi priključenje doprinijelo energetskoj sigurnosti, razvoju privrede, posebno industrije, smanjenju zagađenja te stvaranju povoljnijih uslova za snabdijevanje energijom.
Općinsko vijeće također je ocijenilo da bi razvojni efekti projekta bili značajniji ukoliko bi plinska mreža obuhvatila centralnu i sjevernu Hercegovinu, posebno Jablanicu i Konjic.
U istom zaključku istaknuto je i da je Jablanica promjenom trase autoputa na Koridoru Vc ostala bez direktnog priključka na autoput, zbog čega bi priključenje na plinsku mrežu predstavljalo svojevrsnu infrastrukturnu i razvojnu kompenzaciju.
Načelnik Jablanice Emir Muratović u ranijoj izjavi za Dnevni avaz kao jedno od najracionalnijih rješenja predložio je planiranje i izgradnju regionalnog plinovoda uz magistralnu cestu M-17.
Prema njegovom obrazloženju, korištenjem postojećeg infrastrukturnog koridora mogli bi se smanjiti imovinskopravni i ekološki rizici te omogućiti fazna realizacija projekta.
Upravo zbog toga najnovije informacije o razmatranju alternativnih cestovnih koridora predstavljaju povod da se ponovo otvori pitanje ranije inicijative iz Jablanice.
Privrednici predložili plinovod od Mostara preko Jablanice do Konjica
Podsjećamo, privrednici okupljeni u udruženjima Jablanički krug 35, Udruženje privrednika Jablanice i Udruženje privrednika Konjic pokrenuli su zajedničku inicijativu za priključenje ova dva grada na Južnu plinsku interkonekciju.
Predsjednik Udruženja Jablanički krug 35, Amil Babić, u izjavi za Radio Konjic od 5. februara 2026. godine objasnio je da je cilj da plinovod, koji prema postojećim planovima dolazi do Mostara, bude nastavljen dolinom Neretve, preko Jablanice do Konjica.
Babić je tada istakao da bi priključenje omogućilo razvoj industrijskih zona, povećanje proizvodnih kapaciteta, nova zapošljavanja i stvaranje povoljnijih uslova za privredni razvoj.
Govorio je i o dugoročnoj mogućnosti povezivanja Konjica sa Sarajevom, čime bi se u budućnosti mogla razviti dodatna povezanost plinskih mreža.
Zanimljivo je da je zaključak Općinskog vijeća Jablanica evidentiran i na službenoj stranici Parlamenta Federacije BiH, među primjedbama i dokumentima u postupku razmatranja izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji.
To potvrđuje da inicijativa Jablanice nije ostala samo na lokalnom nivou, iako zasad nema potvrde da je predloženo proširenje uvršteno u planirane pravce plinovoda.
Može li nova trasa zaista proći kroz Jablanicu?
Iako najnoviji razvoj događaja može otvoriti prostor za ponovno razmatranje lokalne inicijative, važno je naglasiti da zasad nije donesena odluka o prolasku Južne plinske interkonekcije kroz Jablanicu ili Konjic.
Prema međudržavnom sporazumu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, potpisanom 28. aprila 2026. godine u Dubrovniku, predviđen je pravac od Zagvozda preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika i Travnika, kao i pravac od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara.
Predviđeni su i odvojci prema drugim gradovima, ali Jablanica i Konjic nisu navedeni među njima.
Zbog toga bi priključenje ova dva grada zahtijevalo dodatno planiranje regionalnog plinovoda, odgovarajuće odluke nadležnih institucija i procjenu tehničke i ekonomske opravdanosti.
Također, potrebno je razlikovati promjenu precizne trase unutar već planiranih pravaca od proširenja plinske mreže na nova područja.
Drugim riječima, činjenica da investitor razmatra korištenje postojećih cestovnih koridora ne znači automatski da će plinovod biti produžen od Mostara prema Jablanici.
Ipak, ranije dostavljena inicijativa Jablanice i Konjica mogla bi predstavljati osnovu za traženje da se takva mogućnost dodatno ispita.
Ministarstvo potvrdilo izradu studije
U međuvremenu, 2. novembra 2026. godine, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je sastanak s Amerom Bekanom, predstavnikom kompanije AAFS.
Kako su iz Ministarstva potvrdili za Vijesti.ba, na sastanku je razgovarano o napretku izrade studije izvodljivosti, kroz koju se razmatraju moguća rješenja za realizaciju ovog strateškog energetskog projekta.
Najavljeno je da će studija nakon završetka biti dostavljena Vladi Federacije BiH na razmatranje i odobravanje.
To znači da konačna projektna rješenja još nisu predstavljena javnosti.
Projekat koji bi mogao biti značajan za budućnost Jablanice
Za Jablanicu bi eventualno priključenje na plinsku mrežu moglo imati dugoročni privredni značaj, posebno za industrijska preduzeća kojima bi prirodni plin predstavljao dodatnu energetsku opciju.
U budućnosti bi, uz izgradnju lokalne distributivne mreže, postojala i mogućnost priključenja javnih ustanova i domaćinstava, pod uslovom da takav razvoj bude tehnički i ekonomski opravdan.
Međutim, realizacija Južne plinske interkonekcije već se suočava s kašnjenjima, a nova projektna dokumentacija mogla bi dodatno produžiti pripreme.
Ugovor između investitora i Vlade Federacije BiH još nije bio potpisan prema posljednjim objavljenim informacijama N1, dok su ranije najavljeni rokovi za početak izgradnje postali neizvjesni.
Zbog svega toga ostaje otvoreno pitanje hoće li nadležne institucije i američki investitor, prilikom razmatranja novih projektnih rješenja, uzeti u obzir i ranije dostavljene zahtjeve Jablanice i Konjica.
Za dvije lokalne zajednice koje traže snažnije infrastrukturno povezivanje, eventualno uključivanje u buduću plinsku mrežu moglo bi predstavljati važan korak prema novim privrednim ulaganjima i dugoročnom razvoju.
