Ispod današnje Ilidže, na prostoru kojim svakodnevno prolaze hiljade ljudi, nalaze se ostaci velikog rimskog grada starog približno dvije hiljade godina. Ostaci građevina, gradskih bedema, mogućeg centralnog trga i drugih objekata svjedoče o razvijenom antičkom naselju čiji značajan dio nikada nije detaljno istražen.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
O ovom izuzetnom arheološkom bogatstvu govorio je prof. dr. Salmedin Mesihović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, tokom predavanja „Bosna i Hercegovina u antičko doba – Iliri, Rimljani i prvi poznati stanovnici naših prostora“, održanog u organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
Njegovo izlaganje ponovo je otvorilo pitanje zbog čega jedno od najznačajnijih antičkih nalazišta u Bosni i Hercegovini, uprkos decenijama poznatim arheološkim nalazima, još uvijek nije u potpunosti istraženo.
Šest velikih građevina otkriveno još 1979. godine
Posebno zanimljiv dio profesorovog izlaganja odnosio se na istraživanja provedena 1979. godine, kada su stručnjaci iz Beograda, koristeći tada savremenu tehnologiju za ispitivanje podzemnih struktura, istraživali područje Ilidže.
Prema Mesihovićevim riječima, istraživanjima je evidentirano šest velikih građevina, a on navodi da nijedna nije imala površinu manju od hiljadu kvadratnih metara.
„Otkrili su šest velikih zgrada, od kojih nijedna nema manju površinu od hiljadu kvadrata“, istakao je Mesihović, govoreći o rezultatima tadašnjih istraživanja.
Osim građevina, profesor je govorio i o ostacima gradskih bedema s kulama, strukturama koje povezuje s rimskim forumom, odnosno centralnim gradskim trgom, te mogućim hramovima i kolonadama sa stubovima.
„Imamo forum, imamo hramove okolo, imamo kolonade stubova, sve ispod zemlje“, kazao je profesor, ukazujući na bogatstvo podzemnih ostataka.
Riječ je o području Lužana, u blizini rijeke Željeznice, ali i prostoru današnjeg hotelskog kompleksa i parkova na Ilidži.
Posebno je zanimljivo što su rezultati istraživanja iz 1979. godine dugo ostali slabo poznati naučnoj javnosti.
Mesihović i profesorica Amra Šačić-Beća u naučnom radu „Novi nalazi i perspektive arheoloških istraživanja urbanog i upravnog središta municipija Aquae“, objavljenom u časopisu Acta Illyrica 2023. godine, predstavili su i arhivske karte tih istraživanja.
Dokumenti prikazuju šest podzemnih građevinskih struktura, pretpostavljenu lokaciju rimskog foruma i mogući pravac pružanja gradskih bedema. Za konačno određivanje namjene i dimenzija svih objekata potrebna su dodatna istraživanja.
Drevni grad ispod današnjih hotela
Rimsko naselje bilo je poznato kao Aquae, odnosno Aquae S., a predstavljalo je značajno urbano i administrativno središte u unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije.
Na tom prostoru postojale su građevine namijenjene stanovanju, javnim aktivnostima i korištenju termalnih izvora, po kojima je Ilidža poznata i danas.
Prema podacima Muzeja Sarajeva, ostaci antičkog grada prostiru se i ispod današnjeg hotela Bosna, drugih hotelskih objekata, fontana i okolnih površina.
Muzej Sarajeva ranije je naveo da je riječ o gradu koji je mogao imati približno pet hiljada stanovnika, što dodatno govori o njegovom značaju u antičkom periodu.
Profesor Mesihović posebno je naglasio da postojeći nalazi ukazuju na znatno veće urbano područje od onoga koje je do sada istraženo arheološkim iskopavanjima.
„Imamo čitav jedan urbani grad, neoštećen, ispod. Bog sam zna šta se dole sve nalazi“, slikovito je poručio Mesihović, naglašavajući koliko neistraženih ostataka još može biti skriveno pod zemljom.
Govoreći o mogućnosti da su na tom prostoru postojali i objekti za javne predstave, poput teatra ili amfiteatra, iznio je pretpostavku koju bi tek buduća istraživanja mogla potvrditi ili odbaciti.
„Sarajevski Pompeji“ kao neiskorišten potencijal
Tokom izlaganja Mesihović se osvrnuo i na poređenje ovog lokaliteta s Pompejima, poznatim antičkim gradom u Italiji.
Spomenuo je da je jedan novinar za rimske ostatke ispod Ilidže upotrijebio izraz „Sarajevski Pompeji“, aludirajući na bogatstvo antičkih struktura koje se još uvijek nalaze pod zemljom.
Ipak, riječ je o slikovitom poređenju, a ne o tvrdnji da je grad sačuvan na isti način kao Pompeji, koje je zatrpala erupcija Vezuva.
Profesor smatra da bi nova istraživanja mogla donijeti značajne naučne rezultate, ali i otvoriti velike mogućnosti za razvoj kulturnog i arheološkog turizma.
„Tu je ogromno bogatstvo koje se može strašno iskoristiti ekonomski“, naglasio je Mesihović, govoreći o mogućnostima koje bi istraživanje i predstavljanje antičkog grada moglo otvoriti.
Ukazao je i na teškoće koje prate pokretanje dugoročnih istraživačkih projekata, od finansijskih i organizacionih prepreka do nedovoljnog razumijevanja značaja ovakvih ulaganja.
Prema njegovim riječima, već godinama nastoji zainteresovati nadležne institucije za nova snimanja lokaliteta savremenom opremom.
Muzej Sarajeva najavio nova istraživanja
Da se ne radi samo o pojedinačnim procjenama profesora Mesihovića potvrđuju i ranije objave Muzeja Sarajeva.
U novembru 2024. godine Mesihović je zajedno s direktoricom Muzeja Sarajeva Indirom Kučuk-Sorguč obišao lokalitet rimskog grada Aquae.
Tom prilikom konstatovana je potreba za nastavkom istraživanja, detaljnim georadarskim snimanjem, zaštitom postojećih ostataka i razmatranjem mogućnosti formiranja muzeja na otvorenom.
Muzej je tada najavio pokretanje inicijative prema nadležnim općinskim i kantonalnim institucijama, kako bi se stvorili uslovi za buduća istraživanja i zaštitu ovog značajnog naslijeđa.
Inače, arheološko područje „Rimske iskopine na Ilidži kod Sarajeva“ proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine još 2004. godine.
Uprkos tome, brojna pitanja o izgledu i stvarnim razmjerama nekadašnjeg rimskog grada ostaju otvorena.
Koliko se još građevina nalazi pod zemljom, gdje se tačno prostirao centralni gradski trg, kakav je bio raspored javnih objekata i koliko se antičkih ostataka moglo sačuvati ispod savremenog naselja – pitanja su na koja odgovore mogu dati nova arheološka istraživanja.
Izlaganje profesora Mesihovića zato predstavlja i podsjetnik da se ispod današnjih ulica, hotela i parkova na Ilidži krije važan dio historije Bosne i Hercegovine, čija naučna i turistička vrijednost još uvijek nije do kraja otkrivena.
