Američke kompanije pokazale su interes za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebala prolaziti i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, piše BiznisInfo.ba.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Zanimljivo je da Amerikanci pokazuju interes za gradnju kroz obje države.
Ako projekti budu realizirani prema sadašnjim planovima, nastat će potpuno novi pravac autoputa koji će od hrvatskog juga preko Hercegovine i Crne Gore voditi prema Albaniji i dalje prema Grčkoj, stvarajući novu cestovnu osovinu duž Jadranskog i Jonskog mora.
Napravljeni konkretni koraci
Najnoviji konkretan korak napravljen je u Crnoj Gori, gdje se traži partner za razvoj cjelovitog Jadransko-jonskog koridora kroz ovu državu, a ne samo za jednu njegovu dionicu.
Riječ je o približno 127 kilometara autoputa, čija je procijenjena vrijednost gradnje čak 2,8 milijardi eura.
Američke kompanije već su iskazale interes za učešće u projektu, potvrđeno je za crnogorske „Vijesti“ iz Ambasade SAD-a. Imena zainteresovanih kompanija zasad nisu objavljena.
Ono što ovaj projekt čini posebno zanimljivim jeste model prema kojem bi mogao biti realiziran. Ne traži se izvođač samo za nekoliko kilometara ceste, nego partner za razvoj kompletnog crnogorskog dijela budućeg međunarodnog koridora.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Amerikanci bi mogli pomoći i u finansiranju
Javni poziv raspisan je na osnovu sporazuma o saradnji na implementaciji strateških projekata koji su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale 24. jula. Rok za prijave istekao je 7. septembra, a interes američkih kompanija je potvrđen.
Iz crnogorskog Ministarstva javnih radova naglasili su da pozivom nisu obuhvaćene pojedinačne dionice, već cjelovit projekt Jadransko-jonskog koridora kroz Crnu Goru, uključujući izradu potrebne tehničke dokumentacije i izvođenje radova. Konkretne faze, prioriteti i dinamika gradnje bit će određeni naknadno.
Još važnije, američka uloga ne mora biti ograničena samo na gradnju. Razmatra se model u kojem bi američka strana mogla imati važnu ulogu ne samo u projektovanju i izgradnji nego potencijalno i u njegovom finansiranju.
Autoput od 127 kilometara
Planirani crnogorski dio Jadransko-jonskog autoputa protezao bi se od granice s Bosnom i Hercegovinom do granice s Albanijom.
Koncept obuhvata oko 127 kilometara autoputa, za čiju se gradnju trenutno procjenjuje da bi bilo potrebno oko 2,8 milijardi eura.
To znači da bi prosječna cijena kilometra, prema sadašnjoj gruboj procjeni, iznosila oko 22 miliona eura. Visoka cijena nije iznenađujuća imajući u vidu izrazito zahtjevan crnogorski teren i potrebu gradnje velikog broja složenih infrastrukturnih objekata.
Projekt je, međutim, još širi od same autoceste. U koncept je uključena i planirana crnogorska dionica Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) duga oko 94 kilometra, kao i telekomunikacijska infrastruktura koja bi se razvijala u okviru integrisanog koridora.
Otvoreno je i pitanje budućeg upravljanja autoputem. Način održavanja, naplate putarine i eventualno trajanje angažmana izabranog partnera bit će precizirani tek ugovorom i zavisit će od modela realizacije koji Crna Gora odabere.
Autoput se nastavlja kroz BiH
Ono što je posebno zanimljivo jeste da se planirani autoput na sjeverozapadu Crne Gore direktno naslanja na Jadransko-jonsku autocestu kroz Bosnu i Hercegovinu.
Kroz BiH je planirana trasa duga približno 103 kilometra.
Počinje kod Počitelja, gdje se odvaja od Koridora 5C, a potom preko područja Stoca i Trebinja vodi prema granici s Crnom Gorom.
To znači da bi BiH i Crna Gora zajedno trebale dobiti oko 230 kilometara Jadransko-jonskog autoputa, od Počitelja preko istočne Hercegovine i Crne Gore sve do granice s Albanijom.
A zanimljivo je da američki interes postoji i s ove strane crnogorske granice.
Bechtel ranije pokazao interes
Najdalje se u pripremi bh. dijela otišlo na dionici Počitelj – Stolac.
Dionica je duga oko 23 kilometra, Vlada Federacije BiH za njenu je izgradnju utvrdila javni interes, a Autoceste FBiH početkom ove godine pokrenule su postupak sporazumnog pribavljanja nekretnina potrebnih za gradnju.
Za Jadransko-jonsku autocestu kroz BiH interes je ranije iskazao i američki građevinski gigant Bechtel, jedna od najvećih infrastrukturnih kompanija na svijetu.
Američki interes nije se zaustavio na dijelu kroz Federaciju BiH.
Krajem maja ove godine predstavnici Vlade Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju s predstavnicima američkih kompanija, a jedan od glavnih projekata navedenih nakon potpisivanja bio je upravo Jadransko-jonski autoput na pravcu Stolac – Trebinje.
Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović tada je rekao da je cilj pokrenuti realizaciju ovog projekta, dok bi se s američkim partnerima tražili i mogući modeli zajedničkog finansiranja.
Amerikanci zainteresovani praktično duž cijelog pravca
Kada se svi ovi projekti poslože na karti, dobija se zanimljiva slika.
Od Počitelja preko Stoca i Trebinja do granice s Crnom Gorom planira se oko 103 kilometra autoceste kroz BiH. Od te granice kroz Crnu Goru do Albanije planira se još oko 127 kilometara.
Za dijelove trase kroz BiH američke kompanije već su pokazivale interes, dok je u Crnoj Gori sada napravljen još konkretniji korak – kroz međudržavni sporazum sa SAD-om američke kompanije pozvane su da iskažu interes za cijeli crnogorski dio koridora, uz mogućnost uključivanja američkih institucija u finansiranje.
To još ne znači da će jedna američka kompanija dobiti posao gradnje svih približno 230 kilometara kroz BiH i Crnu Goru, niti je takva odluka donesena.
Ali potezi napravljeni tokom ove godine pokazuju da američke građevinske i finansijske kompanije žele imati značajnu ulogu u realizaciji Jadransko-jonskog koridora na ovom dijelu Balkana zaključuje BiznisInfo.ba
