Sigurnost na internetu danas je važnija nego ikada, a jedna od prvih prepreka između napadača i naših privatnih podataka i dalje je – lozinka.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Inženjer informacijskih tehnologija i etički haker Dino Nanić, koji je sarađivao s domaćim i stranim kompanijama na otkrivanju sigurnosnih propusta u njihovim sistemima, ranije je u razgovoru za Bosnainfo govorio o sigurnosti lozinki, zaštiti naloga i privatnosti na internetu.
Nanić je upozorio da korisnici svakodnevno koriste veliki broj servisa i platformi zbog čega često biraju lozinke koje se lako pamte ili koriste istu lozinku na više različitih naloga.
To, međutim, može biti veoma opasno.
Ako jedna lozinka bude kompromitovana, postoji mogućnost da budu ugroženi i drugi nalozi na kojima je korisnik koristio istu lozinku, posebno ukoliko nije uključena višestepena autentifikacija.
Među najlošijim izborima za lozinku su lične informacije ili podaci koji su usko povezani s korisnikom, poput mjesta ili datuma rođenja, broja telefona, imena ljubimca, zanimanja ili naziva ulice.
Problem predstavljaju i jednostavne i često korištene lozinke poput „guest“, „ABC123“, „password“, „qwerty“ ili „12345678“.
Kako je Nanić objasnio, korištenjem nesigurnih lozinki korisnici praktično otvaraju vrata svoje privatnosti i povjerljivih podataka potencijalnim napadačima, koji ih mogu iskoristiti za različite ilegalne aktivnosti.
Lozinka je, ističe, jedan od prvih slojeva zaštite koje napadač mora savladati kako bi došao do naših podataka.
Kako napraviti sigurniju lozinku?
Nanić preporučuje korištenje kompleksnih lozinki dužine oko 16 karaktera, uz kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova.
Lozinka ne bi trebala sadržavati lične informacije, a trebalo bi izbjegavati i korištenje gotovo identičnih varijacija iste lozinke za različite naloge, primjerice tako što se promijeni samo jedno slovo, broj ili znak.
Problem pamćenja velikog broja kompleksnih lozinki moguće je riješiti korištenjem menadžera lozinki.
U tom slučaju korisnik treba zapamtiti samo jednu glavnu lozinku, dok se ostale čuvaju unutar programa.
Nanić navodi da je jedna od prednosti takvih alata i mogućnost prepoznavanja zlonamjernih stranica, što može predstavljati dodatnu zaštitu od napada socijalnog inženjeringa poput phishinga.
Koliko često treba mijenjati lozinku?
Govoreći za Bosnainfo, Nanić je tada preporučio promjenu lozinki otprilike svaka tri mjeseca.
Razlog je, kako je objasnio, činjenica da korisnik često neće odmah znati da je njegova lozinka kompromitovana, pa se njenom povremenom promjenom može smanjiti vrijeme tokom kojeg bi napadač imao pristup nalogu.
Istovremeno, prečesto mijenjanje lozinki može predstavljati problem jer korisnici zbog toga mogu početi birati jednostavnije i slabije lozinke.
Zbog toga je posebno važno koristiti kompleksnu i jedinstvenu lozinku za svaki nalog, uključiti višestepenu autentifikaciju gdje god je to moguće te lozinke ne dijeliti s drugim osobama.
U ovim situacijama lozinku treba promijeniti odmah
Postoji nekoliko situacija u kojima, prema Nanićevim riječima, ne treba čekati.
Lozinku bi trebalo odmah promijeniti:
- kada sumnjate da je vaš nalog hakovan;
- kada postoji mogućnost da je neko saznao vašu lozinku;
- kada dođe do curenja podataka na platformi koju koristite;
- u slučaju gubitka uređaja;
- nakon korištenja nesigurne mreže;
- nakon otkrivanja zlonamjernog softvera na uređaju.
Besplatno možete provjeriti jesu li vaši podaci kompromitovani
Nanić je korisnicima skrenuo pažnju i na besplatni internet servis Have I Been Pwned.
Putem ovog servisa moguće je provjeriti da li se određena e-mail adresa pojavila među podacima kompromitovanim tokom poznatih cyber napada i curenja podataka.
Na osnovu dobijenih informacija korisnik može procijeniti treba li poduzeti dodatne mjere zaštite, poput promjene lozinke na određenim servisima.
Dobro razmislite šta objavljujete na internetu
Zaštita privatnosti, međutim, ne završava samo sigurnom lozinkom.
Nanić upozorava da korisnici svakodnevno ostavljaju velike količine ličnih podataka na različitim servisima i društvenim mrežama, često bez svijesti o mogućim posljedicama.
Posebno upozorava da jednom objavljeni podaci mogu veoma teško biti potpuno uklonjeni s interneta.
Zbog toga prije objavljivanja ličnih informacija treba dobro razmisliti kome će one biti dostupne i na koji način bi mogle biti iskorištene.
Oprez je potreban i prilikom objavljivanja fotografija i videosnimaka, kao i dijeljenja trenutne lokacije.
Poseban oprez s fotografijama djece
Nanić je ukazao i na ponašanje roditelja na društvenim mrežama.
Veliki broj roditelja javno objavljuje fotografije i videosnimke svoje maloljetne djece bez ograničavanja dostupnosti takvog sadržaja.
Takve objave mogu dovesti do različitih problema, uključujući zloupotrebu sadržaja, izrugivanje ili vršnjačko nasilje na internetu.
Zbog toga je važno pažljivo odrediti ko može vidjeti sadržaj koji uključuje djecu.
Ne prihvatajte svakoga za prijatelja
Korisnici bi trebali biti oprezni i prilikom prihvatanja zahtjeva za prijateljstvo na društvenim mrežama.
Preporuka je da se prihvataju osobe koje poznajemo u stvarnom životu jer osoba kojoj omogućimo pristup našem profilu može dobiti veliki broj informacija o nama.
Takvi podaci u pojedinim slučajevima mogu biti iskorišteni za krađu identiteta, uhođenje ili druge nezakonite aktivnosti.
Nanić također preporučuje da se postavke privatnosti i sigurnosti na društvenim mrežama podese tako da javnosti ne budu dostupne nepotrebne informacije.
Postavke privatnosti poželjno je povremeno ponovo pregledati jer društvene mreže mijenjaju funkcije i mogućnosti dijeljenja sadržaja.
U vremenu kada se veliki dio privatnog, poslovnog i finansijskog života odvija putem interneta, nekoliko jednostavnih sigurnosnih navika može znatno smanjiti mogućnost da naši nalozi i lični podaci završe u pogrešnim rukama.
