Haris Šabanović kritikovao dvostruke aršine pri formiranju vlasti u FBiH: „Boga mi k’o da je 2023. bila prije stoljeće, a ne praktički jučer“

Haris Šabanović oglasio se na društvenim mrežama, kritikujući aktuelne političke rasprave o formiranju vlasti i podsjećajući na događaje koji su uslijedili nakon Općih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

U svojoj objavi Šabanović je problematizirao pozivanje na parlamentarnu većinu u klubovima naroda Doma naroda Federacije BiH, podsjećajući na način na koji je 2023. godine omogućeno formiranje nove federalne vlasti.

„E čuj sad svi pametni pa se mora vlast praviti sa onim strankama ‘koje imaju većinu u klubovima naroda u Domu naroda’, a poslije izbora 2022. se pravio državni udar da bi se suspendovao Ustav i volja 2/3 Bošnjaka u tom istom Domu naroda i volja 3/4 Bošnjaka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Boga mi k’o da je 2023.-a bila prije stoljeće, a ne praktički jučer“, napisao je Šabanović na Facebooku.

Njegova reakcija odnosi se na političke okolnosti koje su obilježile formiranje Vlade Federacije BiH u aprilu 2023. godine.

Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt 27. aprila 2023. godine donio je odluku kojom je omogućeno imenovanje Vlade Federacije BiH uprkos tadašnjoj političkoj blokadi.

Odluka je izazvala oštre političke reakcije, posebno iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je osporavala način na koji je omogućeno formiranje nove parlamentarne većine i izbor federalne izvršne vlasti.

Dan kasnije, 28. aprila 2023. godine, Predstavnički dom Parlamenta FBiH potvrdio je imenovanje Vlade Federacije BiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem.

Šabanovićev osvrt ponovo otvara pitanje političke dosljednosti i različitih tumačenja parlamentarne većine prilikom formiranja vlasti.

Njegova tvrdnja o „državnom udaru“ predstavlja političku kvalifikaciju, a ne pravno utvrđenu činjenicu.