Od školskih klupa u Jablanici, Omladinskog kluba „Pod istim suncem“ i Fudbalskog kluba „Turbina“, do Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu, doktorata i predavanja na evropskim univerzitetima. To je dio profesionalnog i životnog puta doc. dr. Nermina Palića, Jablaničanina koji danas djeluje u oblasti visokog obrazovanja, saobraćajnog inženjerstva i međunarodnih istraživačkih projekata.
Palić je danas profesor na Visokoj školi „CEPS – Centar za poslovne studije“ Kiseljak, a akademski je angažovan i na Univerzitetu u Zenici te Poslovnom Veleučilištu Zagreb. Na matičnoj instituciji vodi studijski program Saobraćaj, ali i Ured za međunarodnu saradnju i upravljanje projektima. Učestvuje u evropskim programima i projektima poput Erasmus+, Horizon Europe, EIT HEI i Interreg, a imenovan je i za nacionalnu kontakt tačku programa Horizon Europe u Bosni i Hercegovini za određene tematske oblasti.
U velikom razgovoru za JablanicaLive, Palić je govorio o svom odrastanju, akademskom putu, iskustvima s evropskih univerziteta, ali i o konkretnim problemima rodne Jablanice.
Kao stručnjak za saobraćaj i održivu urbanu mobilnost, izdvojio je tri mjere koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle značajno utjecati na budućnost grada: kvalitetnije povezivanje Jablanice s autoputem, izgradnju obilaznice za saobraćaj prema Prozoru te povremeno pretvaranje dijela gradskog centra u pješačku zonu.
Jablanica kao temelj budućeg uspjeha
Govoreći o svojim počecima, Palić ističe da je Jablanica, uprkos tome što je relativno mala sredina, pružala prilike mladima spremnim na učenje i usavršavanje.
Posebno mjesto u njegovim sjećanjima zauzima Omladinski klub „Pod istim suncem“, u kojem je pohađao kurseve engleskog jezika, MS Officea, CorelDRAW-a i korištenja interneta.
Kroz Vijeće mladih Općine Jablanica razvijao je i druge interese, među kojima je bila muzika i sviranje gitare, dok mu je članstvo u FK Turbina donijelo vrijedna sportska iskustva i prijateljstva.
Osnovno obrazovanje završio je u JU OŠ „Suljo Čilić“, a potom i Gimnaziju u Mješovitoj srednjoj školi Jablanica, obje s odličnim uspjehom.
„Na tom putu važnu ulogu imali su moja učiteljica, nastavnici i razrednici, koji su svojim znanjem, podrškom i savjetima utjecali na moje obrazovanje i razvoj. Veliku zahvalnost dugujem i roditeljima, koji su me od najranijih dana učili odgovornosti, disciplini i važnosti rada i zalaganja“, prisjeća se Palić.
Njegovo interesovanje za saobraćaj nije se zasnivalo isključivo na tehničkoj strani ove oblasti, nego i na razumijevanju načina na koji saobraćaj povezuje ljude, omogućava pristup obrazovanju i zaposlenju te utječe na razvoj zajednice.
Na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu završio je sva tri ciklusa studija, a 2022. godine stekao zvanje doktora tehničkih nauka iz oblasti saobraćaja i komunikacija, na smjeru cestovni saobraćaj.
„Kada pogledam svoj put, vjerujem da mi je Jablanica pružila važne temelje, ali i pokazala da mjesto iz kojeg dolazimo ne određuje naše mogućnosti“, ističe.
Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu i međunarodna akademska karijera
Među najvažnijim priznanjima u dosadašnjem obrazovanju Palić posebno izdvaja Zlatnu značku Univerziteta u Sarajevu, koju je osvojio kao najbolji student za uspjeh tokom studija.
To priznanje predstavljalo mu je dodatni podsticaj za akademski i profesionalni razvoj, koji je nastavljen sticanjem doktorata, nastavnim radom i međunarodnim angažmanima.
Svoj akademski put započeo je na Mašinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, a danas već dugi niz godina djeluje na Visokoj školi CEPS u Kiseljaku.
Posljednje dvije godine angažovan je i kao docent na Fakultetu inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici, dok na Poslovnom Veleučilištu Zagreb djeluje kao vanjski saradnik na Studiju gospodarske logistike.
Njegov stručni i istraživački rad obuhvata održivu urbanu mobilnost, javni gradski prevoz, sigurnost saobraćaja, zaštitu učesnika u saobraćaju i upravljanje rizicima od katastrofa.
Posebnu vrijednost, kako kaže, predstavljaju međunarodna iskustva stečena kroz Erasmus+ program.
Zahvaljujući akademskoj mobilnosti i saradnji, imao je priliku održavati nastavu na univerzitetima u Španiji, Italiji, Turskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj i drugim državama.
„Ta iskustva su mi omogućila razmjenu znanja i dobrih praksi, uspostavljanje međunarodnih kontakata te bolje razumijevanje različitih pristupa obrazovanju i razvoju saobraćaja“, objašnjava.
Posljednjih godina učestvuje i u međunarodnim projektima koji povezuju obrazovanje, istraživanje, održivost i evropsku saradnju, a Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine imenovalo ga je za kontakt tačku u okviru programa Horizon Europe, za oblasti energetike, mobilnosti, informacionih tehnologija i udruženog istraživanja.
Ipak, smatra da su najvažniji rezultati njegovog rada oni koji ostavljaju dugoročan trag.
„Najvećim profesionalnim uspjehom ne smatram samo pojedinačne funkcije ili projekte, nego mogućnost da kroz nastavu, istraživanje i saradnju s kolegama i institucijama doprinesem razvoju struke i obrazovanju novih generacija stručnjaka“, naglašava Palić.
Šta Bosna i Hercegovina može naučiti od evropskih gradova?
Kroz akademske i stručne aktivnosti Palić je upoznao saobraćajne sisteme brojnih evropskih gradova, uključujući Barcelonu, Madrid, Valenciju, Sevillu, Ljubljanu, Lund, Berlin i Istanbul.
Smatra da Bosna i Hercegovina prati određene evropske trendove u oblasti održive urbane mobilnosti, ali da je neophodno promijeniti način razmišljanja o gradskom saobraćaju.
Prema njegovom mišljenju, saobraćajno planiranje u našim sredinama previše je usmjereno na automobile, parking i izgradnju novih cesta, dok potrebe pješaka, biciklista i korisnika javnog prevoza često ostaju u drugom planu.
Kao primjere dobre prakse izdvaja Ljubljanu, koja je značajan dio gradskog prostora posvetila pješacima, te Barcelonu i njen koncept superblokova, kojima se smanjuje automobilski saobraćaj u stambenim četvrtima.
Valencia, Sevilla i Lund, prema njegovim riječima, pokazuju značaj razvoja biciklističke infrastrukture, dok Madrid, Berlin i Istanbul potvrđuju važnost kvalitetnog javnog prevoza.
Za Bosnu i Hercegovinu izdvaja tri prioriteta: unapređenje javnog prevoza, razvoj sigurne pješačke i biciklističke infrastrukture te bolje povezivanje saobraćajnog i prostornog planiranja.
„Smatram da se gužve ne mogu dugoročno riješiti samo izgradnjom novih cesta, već stvaranjem kvalitetnih alternativa privatnom automobilu. Uspješan saobraćajni sistem je onaj koji ljudima omogućava da do svojih odredišta stignu sigurno, jednostavno i na vrijeme“, poručuje.
Jablanica pred saobraćajnim izazovima: Tranzit, gužve i strateški položaj
Kada je riječ o rodnom gradu, Palić smatra da najveći saobraćajni izazov Jablanice predstavlja tranzitni saobraćaj na pravcu Sarajevo–Mostar, posebno tokom ljetnih mjeseci.
Veliki broj vozila na ovom pravcu dovodi do kolona i zastoja, povećane emisije štetnih gasova i saobraćajne buke.
Istovremeno, određenu prednost vidi u činjenici da je centralni dio Jablanice donekle izdvojen od magistralnog pravca, zbog čega je situacija u samom centru povoljnija nego u sredinama kroz koje prolazi glavni tranzitni tok.
Međutim, saobraćaj prema Prozoru predstavlja dodatno opterećenje gradske jezgre, naročito zbog prolaska teretnih vozila.
Posebno upozorava na važnost budućeg povezivanja Jablanice s autoputem.
„Ukoliko grad ne bude adekvatno povezan s ključnim saobraćajnim koridorima, postoji rizik da postepeno izgubi dio strateškog značaja koji je decenijama imao zahvaljujući svom geografskom položaju“, upozorava Palić.
Smatra da saobraćajna infrastruktura ne smije biti posmatrana samo kroz svakodnevno kretanje vozila, jer kvalitetna povezanost direktno utječe na mogućnost privlačenja investicija, razvoj privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
Tri konkretna prijedloga za unapređenje saobraćaja u Jablanici
Na pitanje koje bi mjere predložio kada bi imao priliku osmisliti plan unapređenja saobraćaja u Jablanici, Palić je izdvojio tri prioriteta.
1. Kvalitetnije povezivanje Jablanice s autoputem
Prva mjera odnosi se na vraćanje adekvatnog pristupa autoputu i osiguravanje kvalitetne povezanosti grada s budućom i postojećom mrežom ključnih saobraćajnih koridora.
Prema njegovom mišljenju, dobra povezanost s autoputem može biti presudna za privlačenje domaćih i stranih investitora, posebno u proizvodnji, logistici i distribuciji.
Kao primjere navodi poslovne i logističke zone u Kiseljaku, Visokom i Srbiji, gdje blizina važnih saobraćajnica predstavlja značajan faktor u poslovnim odlukama kompanija.
Smatra da i Jablanica mora razmišljati u tom pravcu, jer se saobraćajni položaj grada može pretvoriti u konkretnu ekonomsku prednost.
2. Izgradnja obilaznice za saobraćaj prema Prozoru
Drugi prioritet bila bi izgradnja obilazne ceste kojom bi se tranzitni saobraćaj iz pravca Prozora i prema Prozoru izmjestio iz gradske jezgre.
Takvim rješenjem smanjio bi se prolazak teretnih i drugih vozila kroz gradske ulice, rasteretio postojeći saobraćaj i unaprijedila sigurnost građana.
Dodatne koristi bile bi smanjenje buke, zagađenja zraka i rizika od saobraćajnih nezgoda.
3. Pretvaranje dijela centra Jablanice u pješačku zonu nakon 17 sati i vikendom
Treći prijedlog posebno je zanimljiv jer, za razliku od prethodna dva, ne zahtijeva nužno velika finansijska ulaganja.
Palić predlaže da se dionica od raskrsnice kod parka i Bingo marketa do kraja jednosmjerne ulice u određenim terminima privremeno zatvara za motorni saobraćaj.
Takva mjera mogla bi se primjenjivati nakon 17 sati i tokom vikenda, a prostor bi se koristio za šetnju, druženje i organizaciju manjih kulturnih i društvenih događaja.
Inspiraciju vidi u sličnim praksama drugih gradova, poput Sarajeva i Travnika.
Osim ugodnijeg javnog prostora, ovaj pristup mogao bi doprinijeti razvoju ugostiteljstva, malih biznisa i zanatskih radnji u gradskom centru.
„Nisu za sve ove promjene odmah potrebna velika finansijska ulaganja. Dok vraćanje kvalitetnog pristupa autoputu i izgradnja obilaznice zahtijevaju ozbiljno planiranje i značajna sredstva, unapređenje javnog prostora može se prvo testirati kroz pilot-projekat, uz relativno skromna ulaganja“, objašnjava.
Prema njegovom prijedlogu, nakon probnog perioda trebalo bi analizirati reakcije građana i rezultate, pa tek onda odlučivati o eventualnoj trajnoj primjeni.
Sigurnost djece mora biti prioritet
Posebnu pažnju tokom razgovora posvetili smo sigurnosti najmlađih učesnika u saobraćaju.
Palić upozorava da obilježeni pješački prijelazi i saobraćajni znakovi sami po sebi nisu garancija sigurnosti djece.
Potrebno je sistematski analizirati rizične lokacije u blizini škola, vrtića i drugih mjesta na kojima se djeca svakodnevno kreću.
Kao moguća rješenja izdvaja izdignute pješačke prijelaze, fizičko smirivanje saobraćaja, ograničenja brzine, bolju preglednost i uređene pješačke površine.
Jednako važnom smatra edukaciju djece, roditelja i drugih učesnika u saobraćaju, kao i aktivnosti koje promovišu sigurno kretanje pješice i biciklom.
„Cilj nije samo smanjiti broj saobraćajnih nezgoda nego stvoriti okruženje u kojem djeca mogu sigurno i samostalno dolaziti do škole, bez obzira na to u kojem dijelu grada žive“, naglašava.
Poruka mladima iz Jablanice: Mjesto iz kojeg dolazite ne određuje vašu budućnost
Govoreći o mogućnostima koje danas imaju mladi iz manjih sredina, Palić smatra da nikada nije bilo više dostupnih prilika za obrazovanje, stručno usavršavanje i međunarodnu saradnju.
Digitalne tehnologije, online edukacije, stipendije i programi mobilnosti omogućavaju mladima da razvijaju znanja i vještine te ostvaruju kontakte s obrazovnim i profesionalnim okruženjima širom svijeta.
Ipak, ističe da mogućnosti same po sebi nisu dovoljne bez lične inicijative i spremnosti na rad.
„Geografsko porijeklo ne bi trebalo biti prepreka za ostvarivanje ambicija, ali je važno da mladi budu proaktivni, spremni na kontinuirano učenje, usavršavanje stranih jezika i sticanje praktičnih iskustava“, poručuje.
Savjetuje mladima da zanimanje biraju prema vlastitim interesima i sposobnostima, a ne samo prema trenutnim trendovima, te da tokom školovanja traže mogućnosti za praksu, istraživački rad i učešće u projektima.
Naglašava da formalno obrazovanje predstavlja važan temelj, ali da profesionalni uspjeh zahtijeva mnogo više.
Prema njegovim riječima, diploma je važna, ali se dugoročna uspješnost gradi znanjem, upornošću, odgovornošću i spremnošću na učenje tokom cijelog života.
Ideja za Jablanicu: Okupiti uspješne Jablaničane iz različitih oblasti
Iako godinama živi u Sarajevu i zbog poslovnih obaveza često putuje, Palić ističe da Jablanica i dalje zauzima posebno mjesto u njegovom životu.
U rodni grad vraća se prvenstveno zbog roditelja, a održava i prijateljstva iz ranijeg perioda života.
Ipak, smatra da postoji prostor za mnogo snažnije povezivanje ljudi koji su porijeklom iz Jablanice, a profesionalne karijere izgradili su u različitim oblastima.
U tom smislu predlaže organizovanje susreta uspješnih Jablaničana, svojevrsnih alumni okupljanja, na kojima bi se razmjenjivala iskustva, razvijali kontakti i razgovaralo o mogućnostima zajedničkog doprinosa lokalnoj zajednici.
„Volio bih da Jablanica organizuje susrete svojih uspješnih građana, svojevrsne alumni događaje, na kojima bismo se okupljali, razmjenjivali iskustva i razgovarali o tome kako svojim znanjem, kontaktima i mogućnostima možemo doprinijeti razvoju sredine iz koje smo potekli“, kaže Palić.
Takva okupljanja, smatra, mogla bi otvoriti prostor za nove ideje, povezivanje lokalne privrede s akademskom zajednicom i konkretnu saradnju s ljudima koji raspolažu stručnim znanjem i međunarodnim iskustvom.
Kakvu Jablanicu želi vidjeti za deset godina?
Govoreći o budućnosti rodnog grada, Palić ističe da želi vidjeti Jablanicu koja uspijeva privući nove investicije, razvijati privredu i otvarati kvalitetna radna mjesta.
Posebno mu je važno da mladi imaju mogućnost ostanka u svom gradu, bez osjećaja da je odlazak jedini način za ostvarivanje profesionalnih i životnih ambicija.
„Volio bih da mladi ljudi u svom gradu mogu prepoznati perspektivu, graditi karijeru i zasnivati porodice, a da odlazak iz Jablanice ne bude nužnost zbog potrage za poslom i boljim životnim uslovima“, ističe.
Uvjeren je da Jablanica ima potencijal za razvoj, ali naglašava da njegov uspjeh zavisi od spremnosti ljudi i institucija da sarađuju.
„Vjerujem da Jablanica ima potencijal, ali i ljude koji mogu pomoći da se taj potencijal ostvari. Potrebno je stvoriti prostor za saradnju lokalne zajednice, privrede i uspješnih pojedinaca, jer razvoj grada ne zavisi samo od infrastrukture i investicija već i od spremnosti ljudi da se povežu i zajednički rade za dobrobit svoje sredine“, zaključuje doc. dr. Nermin Palić u razgovoru za JablanicaLive.
Njegova životna priča svjedoči o tome da i iz male sredine mogu krenuti veliki profesionalni putevi. Od omladinskih aktivnosti u Jablanici, školskih klupa i sportskih terena, do naučnih istraživanja i evropskih univerziteta, Palić je izgradio karijeru u kojoj posebno mjesto zauzimaju obrazovanje, saradnja i kontinuirano usavršavanje.
A njegova razmišljanja o Jablanici otvaraju važno pitanje za budućnost grada: kako znanje i iskustvo ljudi koji su iz njega potekli pretvoriti u konkretne prilike za generacije koje tek dolaze?
