Home NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan prije tačno 92 godine nabujala Neretva izazvala veliku katastrofu...

Na današnji dan prije tačno 92 godine nabujala Neretva izazvala veliku katastrofu na području Jablanice: Bujice rušile mostove i uništavale puteve(FOTO)

410
Ilustrativni prikaz razornih poplava koje su 16. novembra 1934. godine pogodile Ostrožac kod Jablanice. Glavna ilustracija prikazuje nabujalu Neretvu i oštećeni most, dok su u kružnim prikazima dočarane posljedice vodene stihije – uništeni putevi, nagomilani nanosi i poplavljeno pazarište. Poplave su tada prekinule cestovnu vezu između Ostrošca i Jablanice.
Ilustrativni prikaz razornih poplava koje su 16. novembra 1934. godine pogodile Ostrožac kod Jablanice. Glavna ilustracija prikazuje nabujalu Neretvu i oštećeni most, dok su u kružnim prikazima dočarane posljedice vodene stihije – uništeni putevi, nagomilani nanosi i poplavljeno pazarište. Poplave su tada prekinule cestovnu vezu između Ostrošca i Jablanice.

Na današnji dan, 16. novembra 1934. godine, područje Jablanice pogodile su razorne poplave koje su iza sebe ostavile veliku materijalnu štetu. Nabujala Neretva i bujice uništile su nekoliko mostova, tek izgrađene puteve i uređeno pazarište u Ostrošcu, dok je glavna cestovna veza između ovog mjesta i Jablanice bila potpuno prekinuta.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Katastrofa se nastavila i narednih dana, a historijski izvori svjedoče o jednom od velikih novembarskih poplavnih događaja u dolini Neretve između dva svjetska rata.

O ovoj gotovo zaboravljenoj prirodnoj katastrofi pisao je historičar Enes S. Omerović u naučnom radu „Velike poplave u Bosni i Hercegovini (1918–1941)“, objavljenom u zborniku „Poplava, zemljotres, smog: Prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću“.

Obilne kiše prethodile katastrofi – Neretva počela naglo rasti 13. novembra

Prema historijskom istraživanju, tokom novembra 1934. godine gotovo cijelu Hercegovinu zahvatilo je veliko nevrijeme praćeno dugotrajnim i obilnim kišama.

Nedostatak bujnije vegetacije u pojedinim dijelovima sliva, naročito oko izvora Neretve, dodatno je pogodovao brzom otjecanju i akumuliranju vode, što je dovelo do pojave snažnih bujica.

Iako tačan datum početka padavina nije naveden, poznato je da su već 13. novembra vodostaji na pojedinim mjernim stanicama Neretve i njenih pritoka počeli rasti.

U narednim danima stanje se pogoršavalo, a 16. novembra poplave su pogodile Ostrožac.

Uništeni tek izgrađeni putevi, nekoliko mostova i pazarište

Razmjere štete u Ostrošcu bile su velike, posebno imajući u vidu da je uništen dio infrastrukture koji je tek bio izgrađen ili uređen.

Historičar Enes S. Omerović u svom radu navodi:

„Već od 13. novembra 1934. godine vodostaji na pojedinim mjernim mjestima na Neretvi i njenim pritokama počeli su rasti, a 16. novembra stradao je Ostrožac“.

U nastavku istraživanja autor navodi da su u Ostrošcu uništeni tek napravljeni lokalni putevi, nekoliko manjih mostova i nedavno uređeno pazarište.

Posebno ozbiljna posljedica bio je prekid saobraćaja na glavnom putu između Jablanice i Ostrošca, čime je jedna od važnih lokalnih komunikacija postala neprohodna.

Uništenje pazarišta predstavljalo je i udar na tadašnju lokalnu trgovinu, budući da su takvi prostori imali važnu ulogu u razmjeni robe i svakodnevnom životu stanovništva.

Katastrofa se nastavila 17. i 18. novembra – stradao i Stari Ostrožac

Poplave se nisu zaustavile 16. novembra.

Prema podacima iz naučnog istraživanja, tokom 17. i 18. novembra teško je pogođen i Stari Ostrožac.

U istom periodu poplave su zahvatile i druga naselja u slivu Neretve, među kojima su Parsovići, Solakova Kula, Seonica i Pothum, gdje je stanovništvo moralo biti evakuisano.

Ovi podaci pokazuju da nije bila riječ o kratkotrajnom lokalnom izlijevanju rijeke, nego o velikom poplavnom događaju koji je tokom više dana zahvatao različite dijelove neretvanskog sliva.

Rekordni vodostaji 18. i 19. novembra – oštećeni i cesta Sarajevo – Mostar te željeznička pruga

Vrhunac poplavnog vala u slivu Neretve nastupio je 18. i 19. novembra 1934. godine.

Prema podacima koje donosi Omerović, tada su rekordni vodostaji zabilježeni na pet od šest vodomjernih stanica na Neretvi i četiri od osam stanica na njenim pritokama.

Koliko je situacija bila ozbiljna pokazuje i podatak da je 18. novembra nabujala Neretva uništila vodomjernu stanicu u Ulogu, nedaleko od izvora rijeke.

Dalje nizvodno, na pravcu prema Jablanici i Mostaru, Neretva je na više mjesta oštetila tadašnju državnu cestu Sarajevo – Mostar, kao i željezničku prugu.

U historijskim izvorima spominje se i drveni most koji je nabujala rijeka odnijela, a koji je kasnije u cjelini prošao kroz Mostar. Tačna lokacija tog mosta nije navedena, pa se ne može pouzdano tvrditi da se nalazio na području Jablanice.

Velike štete na željezničkoj infrastrukturi nastale su i u gornjem dijelu neretvanskog sliva, gdje je nabujala Rama dodatno ugrozila saobraćajne komunikacije.

O katastrofi izvještavali tadašnji listovi „Politika“ i „Vreme“

O razmjerama novembarskih poplava pisala je i tadašnja jugoslavenska štampa.

List „Politika“ 20. novembra 1934. godine objavio je izvještaj pod naslovom „Pošto je ozbiljno zapretila naseljima duž svoje obale, i počela ih plaviti, Neretva je juče naglo opala i povukla se u svoje korito“.

Istog dana list „Vreme“ objavio je tekst pod naslovom „Naglo nadošla Neretva oštetila je železničku prugu“.

Ovi novinski izvještaji, koje historičar Omerović navodi među svojim izvorima, svjedoče da su razmjere poplava privukle pažnju tadašnje javnosti i izvan Hercegovine.

Zaboravljena katastrofa iz vremena kada Jablaničko jezero još nije postojalo

Posebnu historijsku vrijednost ovom događaju daje činjenica da se katastrofa dogodila dvije decenije prije izgradnje hidroelektrane Jablanica i nastanka Jablaničkog jezera.

Neretva je tada tekla svojim nekadašnjim koritom, a izgled doline, saobraćajne veze i raspored naselja znatno su se razlikovali od današnjih.

Ostrožac i Stari Ostrožac bili su dio tog prostora, koji će kasnije doživjeti velike promjene izgradnjom hidroenergetskih objekata.

Devedeset dvije godine nakon katastrofalnih poplava, historijski zapisi podsjećaju na snagu Neretve i teške posljedice koje su njene bujice ostavljale na život stanovništva, saobraćaj i lokalnu infrastrukturu.

Iako se o ovom događaju danas malo govori, podaci sačuvani u naučnim istraživanjima i tadašnjoj štampi predstavljaju vrijedan dio historije Jablanice i Ostrošca.

Facebook Comments Box