Profesorica književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, teatrologinja i glumica Tina Laco u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne upozorila je na brojne probleme obrazovnog sistema, od preopterećenosti učenika zastarjelim i nepotrebnim sadržajima, sve većeg pritiska na ocjene kojem su izloženi i djeca i nastavnici, do težine školskih torbi.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Beskorisni podaci
Smatra kako učenici usvajaju previše podataka koji im ne donose stvarnu životnu korist, dok istovremeno nemaju dovoljno prostora za razvijanje znanja i vještina koje su im zaista potrebne. Kao primjere nepotrebnih sadržaja navela je projekte iz biologije u kojima roditelji s djecom istražuju pojedine životinjske vrste kao što su obrubljeni kozak, uče detaljno o podzemnim, nadzemnim i visokim slojevima šuma u Rusiji, ali i podatke poput BDP-a Čilea, Trinidada i Tobaga.
„Čisto sumnjam da je itko u Čileu učio koliko se boksita proizvodi u BiH. Dakle, gomile su tih informacija. Dječji mozgovi zatrpavaju se hrpom takvih informacija“, rekla je dr. sc. Laco.
Katastrofalni rezultati
Objasnila je kako o ozbiljnosti problema govore i rezultati međunarodnih istraživanja. Podsjetila je kako je BiH posljednji put učestvovala u PISA istraživanju 2018. godine, kada je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja. Zabrinjavajućim smatra što se nakon objave rezultata o njima kratko raspravljalo, a potom se malo toga promijenilo.
Osvrnula se i na reformu obrazovanja, za koju smatra da se provodi prebrzo i bez dovoljno pripreme nastavnika i škola. Upozorila je na kvalitet novih udžbenika te nedovoljnu tehničku i kadrovsku opremljenost škola.
Plaćanje instrukcija
Poseban problem vidi u sistemu ocjenjivanja i pritisku na postizanje odličnog uspjeha.
„Bila su nedavno godišnja izvješća u svim školama i prosječne ocjene škola su nevjerojatne. Pa to bi se reklo da živimo u društvu genijalaca“, rekla je dr. sc. Laco i dodala kako primjećuje da to više nikome nije na ponos.
Smatra kako su pritiscima izloženi svi učesnici obrazovnog sistema, od učenika i roditelja do nastavnika. Dok djeca osjećaju opterećenje zbog očekivanja da moraju imati sve petice, roditelji su pod stresom zbog školskih obaveza i dodatnih sati instrukcija, a prosvjetni radnici sve češće trpe pritiske roditelja koji žele utjecati na ocjenjivanje.
Nije ih briga
„Imate prosvjetne djelatnike koji se također ne mogu snaći u svemu i koji su pod pritiscima roditelja, jer roditelj danas valjda u školi vodi glavnu riječ“, rekla je dr. sc. Laco.
Upozorila je i na zastarjele zakonske okvire koji otežavaju promjene u obrazovanju.
„Imam osjećaj da, kada god želite nešto promijeniti, unaprijed znate da ćete naići na zid i čuti onu čuvenu argumentaciju da je u okviru postojećih zakonskih akata napravljeno sve što se moglo. Ako zakon nije dobar, mijenjaj ga. Postoje mehanizmi, postoje fotelje, hijerarhija i struktura, ali nekoga negdje nije briga, netko negdje ne radi svoj posao“, poručila je Laco.
Psiholozi i pedagozi
Kao jednu od važnih promjena predložila je smanjenje i prilagođavanje nastavnih sadržaja, uz više praktičnih znanja te sadržaja koji razvijaju kritičko mišljenje, argumentiranje i debatiranje.
Posebno je naglasila potrebu da svaka škola ima psihologa, pedagoga i socijalnog radnika koji bi pružali podršku učenicima.
„I naši prosvjetni djelatnici zaista su heroji, a i djeca se unatoč svemu jako dobro snalaze“, poručila je.
„Retrogradni Merkur“
O identitetu i odnosu prema drugome i drugačijem, ulozi umjetnosti i književnosti u očuvanju dijaloga, hoće li sudovi i pravnici određivati jezičke norme, o ministrici obrazovanja i nauke i „retrogradnom Merkuru“, važnosti pozorišta i knjige u vremenu digitalnog otuđenja, projektu Mali teatar, tzv. kulturi otkazivanja, književnicima Nikoli Šopu, Anđelku Vuletiću i Veselku Koromanu te kako klasičnu književnost približiti mladima naviknutim na mobitele – više o svemu u videu emisije Kompas.
