Home JABLANICA Psihologinja Dalma Maslo povodom Svjetskog dana brige o sebi: “Mentalno zdravlje ne...

Psihologinja Dalma Maslo povodom Svjetskog dana brige o sebi: “Mentalno zdravlje ne smije biti tabu, traženje pomoći nije znak slabosti..”

269

Povodom Međunarodnog dana brige o sebi, razgovarali smo s Dalmom Maslo, diplomiranom psihologinjom, o tome šta zapravo znači brinuti o sebi, kako prepoznati prve znakove emocionalne iscrpljenosti i zbog čega traženje stručne pomoći nije znak slabosti, već odgovornosti prema vlastitom zdravlju.

U vremenu kada svakodnevni stres, ubrzan tempo života i stalna povezanost putem društvenih mreža postaju dio naše svakodnevice, sve je važnije govoriti o mentalnom zdravlju i načinima njegovog očuvanja. Iako se o fizičkom zdravlju govori mnogo češće, mentalno zdravlje jednako je važno za kvalitet života, međuljudske odnose i sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima.

Povodom Svjetskog dana brige o sebi, Dalma Maslo ističe da briga o sebi nije luksuz niti sebičnost, nego neophodan dio zdravog i ispunjenog života.

Govoreći o tome šta zapravo podrazumijeva briga o sebi, Maslo naglašava da je važno razlikovati ovaj pojam od sebičnosti.

“Briga o sebi nije luksuz niti znak sebičnosti, već svjesno izdvajanje vremena i energije za očuvanje mentalnog, fizičkog i emocionalnog zdravlja. Sebičnost podrazumijeva stavljanje vlastitih interesa ispred potreba drugih, često na njihovu štetu, dok briga o sebi znači prepoznati vlastite potrebe, postaviti zdrave granice i voditi računa o vlastitom zdravlju kako bismo imali više snage, strpljenja i razumijevanja za porodicu, prijatelje i svakodnevne obaveze.”

Na pitanje kako prepoznati da smo zanemarili vlastito mentalno zdravlje, ističe da prvi znakovi često nisu samo emocionalni.

“Riječ je o kombinaciji fizičkih, psiholoških i socijalnih simptoma koji se međusobno isprepliću i mogu značajno uticati na kvalitet života i svakodnevno funkcionisanje. Među najčešćim znakovima su stalan umor i iscrpljenost, razdražljivost, slaba koncentracija, promjene apetita, gubitak interesa za aktivnosti koje su nam ranije pričinjavale zadovoljstvo, povlačenje iz društvenih odnosa, pojačana zabrinutost, anksioznost i osjećaj emocionalne iscrpljenosti.”

Posebno upozorava na uticaj modernog načina života i društvenih mreža na psihičko stanje.

“Dugotrajan stres iscrpljuje naše psihološke resurse, dok društvene mreže često stvaraju nerealna očekivanja i podstiču poređenje sa idealiziranim prikazima tuđih života. Takvo poređenje može dovesti do osjećaja nezadovoljstva, nižeg samopoštovanja, anksioznosti i emocionalne iscrpljenosti.”

Ipak, očuvanje mentalnog zdravlja često počinje malim svakodnevnim navikama.

“Mentalno zdravlje zahtijeva jednaku pažnju kao i fizičko. Redovan i kvalitetan san, uravnotežena ishrana, fizička aktivnost, boravak u prirodi, njegovanje kvalitetnih međuljudskih odnosa, postavljanje zdravih granica, otvoren razgovor o emocijama te ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama predstavljaju jednostavne, ali veoma važne korake ka očuvanju mentalnog zdravlja i unapređenju kvaliteta života.”

Govoreći o tome kada je potrebno potražiti stručnu pomoć, Maslo naglašava da ne treba čekati da problemi postanu nepremostivi.

“Kada osjećaji tuge, anksioznosti ili iscrpljenosti postanu intenzivni i dugotrajni te počnu narušavati svakodnevno funkcionisanje, radne i porodične obaveze ili međuljudske odnose, važno je potražiti stručnu pomoć. Razgovor s psihologom može biti prvi i najvažniji korak ka razumijevanju vlastitih poteškoća i njihovom prevazilaženju.”

Na kraju razgovora, povodom Svjetskog dana brige o sebi, uputila je poruku svim građanima.

“Briga o mentalnom zdravlju ne treba biti tabu, kao ni traženje stručne pomoći. Naprotiv, to je znak odgovornosti prema sebi, a ne slabosti ili sebičnosti. U vremenu ubrzanog načina života često zaboravljamo da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko te da je sasvim opravdano zastati, odmoriti se i posvetiti pažnju vlastitim potrebama. Da bismo mogli kvalitetno funkcionisati i biti podrška ljudima oko sebe, najvažnije je da osluškujemo sebe, prepoznamo prve znakove preopterećenosti i na vrijeme potražimo pomoć.”

Svjetski dan brige o sebi obilježava se svake godine 24. jula s ciljem podizanja svijesti o važnosti svakodnevne brige o vlastitom zdravlju. Poruka ovog dana je jednostavna – briga o sebi nije sebičnost, već temelj zdravijeg, kvalitetnijeg i ispunjenijeg života.

Facebook Comments Box