Dok su obilne padavine i vodene bujice proteklih dana opet pogodile područja gdje su se lani dogodile smrtonosne poplave, dok se postavlja pitanje sanacije lokalnih i drugih puteva, budući da su brojna naselja ostala odsječena, dotle javnost nema ni potpuni uvid u to gdje su i kako se troše sredstva građana i privrednih subjekata koja se prikupljaju po osnovu naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća piše avaz.ba
Samostalni rad
Ova naknada se od svake plaće jednog poreznog obveznika na mjesečnom nivou odbija u iznosu od 0,5 posto. Sve se plaća na jedinstveni račun, od čega 20 posto ide entitetu, 30 posto kantonima, a 50 posto općinama. Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH za 10 mjeseci ove godine, koji su dostavljeni „Dnevnom avazu“, po osnovu ovih naknada prikupljen je 39,1 milion maraka!
U tom iznosu, 37,2 miliona KM odnose se na naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto plaća, a 1,8 miliona KM gdje je, kako nam je to rečeno, osnovica zbirni iznos neto primitaka po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada.
Potpuna nepoznanica
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i federalni zastupnik, koji je prošle godine zatražio ove podatke imao je intenciju da se tačno zna koliko se sredstava po tom osnovu prikupi i da se, zapravo, podnese izvještaj o tome. Međutim, godinu poslije, praktično, ništa se nije promijenilo.
– I dalje je prisutna nepoznanica gdje su ta sredstva i kojim tempom se troše, što je apsurdno razumijevajući koliko su osjetljiva ta sredstva budžetski posmatrano za ove neprilike – kaže Čavalić za „Avaz“.
