Iako je ovogodišnja pčelarska sezona u Bosni i Hercegovini ocijenjena kao jedna od najboljih u posljednjih deset godina, iza dobrih prinosa krije se mnogo rada, neizvjesnosti i borbe za opstanak pčelinjih zajednica.
Na području Jablanice brojni pčelari prethodno su pretrpjeli velike gubitke, ali oni koji su uspjeli sačuvati svoja društva ove godine ostvarili su veoma dobre rezultate.
O sezoni, kvalitetu meda, izazovima s kojima se suočavaju pčelari i budućnosti ove grane poljoprivrede razgovarali smo s Ahmedom Gusićem, predsjednikom Pčelarskog udruženja “Bagrem” Jablanica.
Kako biste ocijenili ovogodišnju pčelarsku sezonu na području Jablanice u odnosu na prethodne godine?
Mnogi misle da pčelarska sezona počinje u proljeće, ali to zapravo nije tako.
„U pčelarstvu nova sezona počinje već 1. augusta. Tada kreće zazimljavanje pčelinjih društava, zatim njihovo uspješno prezimljavanje, priprema za proljetnu pašu, sama paša, oduzimanje meda i na kraju liječenje pčelinjih zajednica. Sve je to jedan neprekidan ciklus koji traje tokom cijele godine.
Kada pogledamo kompletnu sezonu, dosta naših pčelara imalo je velike gubitke pčelinjih zajednica. Pojedini su izgubili gotovo čitave pčelinjake i u ovu sezonu ušli su samo s jednim ciljem – da obnove svoja društva. S druge strane, oni koji su uspjeli sačuvati pčele spremno su dočekali pašnu sezonu.
Na ruku nam je išla nešto jača zima koja je usporila vegetaciju, pa kasni proljetni mraz nije napravio veću štetu. Zbog toga je bagrem ove godine izuzetno dobro cvjetao i medio, sve do perioda kada su nastupile kiše i zahlađenje.
Naravno, zbog tih kiša nisu svi dijelovi naše općine imali jednake prinose. Nadmorska visina, položaj pčelinjaka i osunčanost imali su veliki utjecaj, ali kada se sve sabere možemo biti zadovoljni bagremovom pašom. Što se tiče ostalih paša – livade, lipe, kestena i šume – možemo biti zadovoljni i količinom i kvalitetom meda.“
Kakav je kvalitet meda i koje vrste meda su ove godine zastupljene kod jablaničkih pčelara?
„Kada govorimo o kvalitetu meda, mislim da možemo biti veoma zadovoljni. To nije samo naše mišljenje, nego potvrđuju i analize meda koje naši pčelari redovno rade, kao i brojna priznanja i nagrade koje osvajamo na sajmovima širom Bosne i Hercegovine.
Vrste meda zavise od mjesta gdje se pčelari. Kod nas su većinom zastupljeni stacionarni pčelari, što znači da pčele donose ono čega u prirodi ima na tom području i u toj godini.
Ove sezone imamo bagremov med, lipov med, kestenov med, livadski med, ali i medljiku. Sve zavisi od mikrolokacije pčelinjaka i prirodnih uslova koji su vladali tokom godine.“
Hoće li doći do promjene cijene meda i koliko je danas isplativo baviti se pčelarstvom?
„Uprkos brojnim poteškoćama, poput poskupljenja pčelarske opreme i velikih gubitaka pčelinjih zajednica, ne bi trebalo doći do povećanja cijene meda na našem području.
Kada govorimo o ekonomiji pčelarstva, situacija nije nimalo jednostavna. Mi se uglavnom bavimo stacionarnim pčelarenjem i u potpunosti zavisimo od vremenskih prilika i neprilika. To je isto kao i svaka druga poljoprivreda pod otvorenim nebom.
Ako pogledamo posljednjih deset godina, imali smo jednu odličnu sezonu, dvije vrlo dobre, dvije dobre, dok u ostalim godinama pčele često nisu imale dovoljno hrane ni za sebe. Tada smo ih morali dohranjivati samo da bi preživjele.
Zbog takve neizvjesnosti sve se manje mladih odlučuje baviti pčelarstvom. To je posao koji traži mnogo rada, znanja i ulaganja, a uspjeh na kraju ipak u velikoj mjeri zavisi od prirode.“
Na šta ste trenutno najviše usmjereni i kakva su očekivanja za narednu sezonu?
„Nakon završetka vrcanja meda za nas nema odmora. Odmah kreće borba protiv varoe i drugih bolesti koje mogu ugroziti pčelinje zajednice. Nakon toga slijedi dohrana društava kojima je to potrebno kako bi što spremnije dočekala zimu.
Nama je sada najvažnije da pčele zdrave uđu u zimski period i da ih na proljeće izimimo u što boljem stanju.
Što se tiče naredne sezone, mi se uvijek nadamo da će biti dobra. Međutim, kao što sam već rekao, pčelarstvo je fabrika pod otvorenim nebom. Do nas je da uradimo sve što možemo, da kvalitetno pripremimo zajednice za zimu i proljeće, ali kakva će biti sezona na kraju je Božije davanje.“
Koju biste poruku uputili građanima?
„Građanima bih prije svega poručio da med kupuju od pčelara iz svog okruženja koje poznaju i kojima vjeruju.
Mi svi pčelu najčešće posmatramo kroz med, ali njen najvažniji proizvod zapravo nije med nego oprašivanje. Procjenjuje se da je oko 70 posto hrane koju čovjek jede direktno ili indirektno rezultat rada pčela.
Kada kupite med od svog komšije pčelara, ne podržavate samo njegov rad i trud. Pomažete da on nastavi držati pčele, a one će vam to višestruko vratiti kroz oprašivanje voća, povrća i svih drugih biljaka od kojih svi živimo. Zato je važno čuvati pčele i podržavati domaće pčelare.“
