Na današnji dan, 6. oktobra 1942. godine, prije tačno 84 godine, područje Doljana i okolnih sela zahvatio je jedan od najtežih talasa nasilja nad civilnim stanovništvom ovog kraja tokom Drugog svjetskog rata.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Četničke snage tog dana stigle su u Doljane, nakon čega su uslijedila ubistva civila, pljačka i paljenje kuća. Nasilje se potom proširilo prema drugim naseljima, a historijski izvori bilježe da je oko 250 žena i djece iz ugroženih sela izbjeglo u Jablanicu.
Četnici prema Doljanima krenuli iz Drežnice
Događaji su bili dio širih vojnih operacija koje su se početkom oktobra 1942. odvijale na prostoru Hercegovine i Rame, uz prisustvo italijanskih snaga i četničkih formacija.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
U historiografskoj obradi „Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću“, koja se, između ostalog, oslanja na dokumentaciju Arhiva Bosne i Hercegovine, navodi se da su četničke jedinice prema Doljanima krenule iz Drežnice.
Prema dokumentima korištenim u istraživanju, u Drežnici je bilo okupljeno više od hiljadu četnika, a među jedinicama se spominju 5. bataljon Trebinjske i 2. bataljon Gatačke brigade.
U zoru 6. oktobra krenuli su južnom stranom Čvrsnice prema Doljanima. Pojedini izvori ukazuju i na to da je dio snaga prema ovom području stigao iz pravca Jablanice, dolinom Doljanke.
Četničke snage zadržale su se u Doljanima, a njihov pohod potom je nastavljen prema Sovićima i širem području Rame.
Svjedočenje čovjeka koji je sahranjivao ubijene
O razmjerama zločina u Doljanima posebno govori poslijeratna prijava Saliha (Ibrahim) Hasidića iz Doljana, sačuvana u Arhivu Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom svjedočenju, nakon povlačenja partizana na ovo područje stigli su četnici i Italijani.
Hasidić je naveo da je u Doljanima ubijeno 94 muškarca i tri žene. Posebnu težinu njegovom iskazu daje objašnjenje zbog čega je mogao govoriti o konkretnom broju žrtava – učestvovao je u njihovom sahranjivanju.
Prema istom svjedočenju, zapaljeno je oko 100 kuća i štala.
Drugi dokumenti nastali neposredno nakon događaja također svjedoče o ogromnom razaranju. U izvještaju od 13. oktobra 1942. navodi se da su u Doljanima spaljene gotovo sve kuće, uz približno dvadesetak objekata koji su ostali pošteđeni.
Oko 250 žena i djece spas tražilo u Jablanici
Dok su sela gorjela, stanovništvo je pokušavalo pronaći sigurno mjesto.
Historijski izvori navode da su Doljani, Sovići i Risovac opljačkani i najvećim dijelom spaljeni, dok je oko 250 žena i djece iz pogođenih sela izbjeglo u Jablanicu.
Upravo ovaj podatak pokazuje koliko su događaji od prije 84 godine neposredno povezali Doljane, područje Rame i Jablanicu.
Žene i djeca napuštali su svoje domove i tražili spas, dok su među civilnim žrtvama bili pripadnici različitih zajednica ovog kraja.
Izvori bilježe stradanje i katoličkog i muslimanskog stanovništva. Za samo područje Doljana jedan od izvora bilježi i 28 ubijenih muslimana, dok su brojne katoličke porodice pretrpjele teške gubitke u Doljanima, Risovcu i okolnim mjestima.
Izvori se razlikuju u ukupnom broju žrtava
Kada je riječ o konačnom broju stradalih tokom čitavog pohoda, historijski izvori ne daju potpuno identične podatke.
Razlog tome je, između ostalog, različit teritorijalni i vremenski obuhvat pojedinih evidencija. Neki dokumenti odnose se isključivo na Doljane, dok drugi obuhvataju Soviće, Risovac i druga okolna mjesta ili više dana oktobra 1942. godine.
Zbog toga pojedinačne brojke treba posmatrati u kontekstu područja i perioda na koji se konkretni izvor odnosi.
Ipak, različiti izvori podudaraju se u ključnom: početkom oktobra 1942. na ovom prostoru dogodila su se masovna ubistva civila, pljačka i spaljivanje sela.
Četnički dokument također govori o spaljenim selima
O razmjerama operacije ne govore samo kasnija svjedočenja stanovništva.
U izvještaju četničkog komandanta Petra Baćovića od 10. oktobra 1942. godine, upućenom Vrhovnoj komandi, govori se o operacijama četničkih jedinica na ovom području.
U dokumentu se, između ostalog, navodi da je tokom operacije spaljeno 15 katoličkih sela.
Riječ je o posebno značajnom historijskom izvoru jer podatak o paljenju naselja dolazi iz dokumentacije četničke strane koja je učestvovala u operacijama.
Četnici i Italijani fotografisani u Jablanici četiri dana ranije
Sačuvana je i arhivska fotografija koja dokumentuje prisustvo četničkih i italijanskih snaga na području Jablanice neposredno prije događaja u Doljanima.
Fotografija označena kao „Četnici i Italijani u Jablanici, Hercegovina“ datirana je na 2. oktobar 1942. godine – samo četiri dana prije događaja u Doljanima.
Danas dostupna u javnoj historijskoj zbirci, fotografija predstavlja vrijedan vizuelni dokument prisustva ovih snaga na području Jablanice u danima koji su prethodili tragediji.
Važno je naglasiti da fotografija nije snimljena tokom zločina u Doljanima, već u Jablanici nekoliko dana ranije.
Osamdeset četiri godine poslije
Od 6. oktobra 1942. godine prošle su 84 godine.
Iza brojki sačuvanih u arhivskim dokumentima nalazili su se ljudi, porodice i čitava sela koja su u nekoliko oktobarskih dana ostajala bez svojih stanovnika i domova.
Za Jablanicu je posebno upečatljiv podatak o oko 250 žena i djece koji su upravo ovdje potražili spas, bježeći iz napadnutih i spaljenih sela.
Danas, više od osam decenija poslije, arhivski dokumenti, svjedočenja i sačuvane fotografije ostaju svjedočanstvo jednog od najtežih oktobarskih poglavlja u historiji Doljana i šireg područja.
Izvori: historiografski zbornik „Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću“, građa Arhiva Bosne i Hercegovine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, historijske zbirke Znaci.net i Wikimedia Commons.
