Srčani udar, koji se tradicionalno povezuje sa starijom životnom dobi, sve češće se dijagnosticira i kod znatno mlađih osoba. Zabrinjavajući podaci iz Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da su među oboljelima i osobe mlađe od 40 godina, dok ljekari upozoravaju na posljedice savremenog načina života.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kako piše Klix.ba, pozivajući se na preliminarne podatke Zavoda za javno zdravstvo FBiH, tokom 2025. godine registrovano je 5.087 osoba oboljelih od akutnog infarkta miokarda, dok je od posljedica ove bolesti preminulo 2.078 ljudi.
Među oboljelima je bilo 661 osoba mlađa od 50 godina, odnosno gotovo 13 posto ukupnog broja. Posebno zabrinjava podatak da su 163 oboljele osobe bile mlađe od 40 godina.
Najveći broj oboljelih, njih 1.930, pripadao je dobnoj grupi od 60 do 69 godina.
Zašto infarkt pogađa sve mlađe ljude?
Specijalista interne medicine u Domu zdravlja Kantona Sarajevo, dr. Emir Zećo, u razgovoru za Klix.ba upozorio je da se ljekari sve češće susreću s mlađim pacijentima koji doživljavaju srčani udar.
Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja uvjerenje mlađih osoba da su zbog svojih godina zaštićene od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Među najvažnijim faktorima rizika izdvajaju se povišen krvni pritisak, dijabetes, povećane masnoće u krvi, pušenje, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna fizička aktivnost.
Dodatni rizik predstavljaju hronični stres, nedostatak sna, nepravilna ishrana i nasljedna predispozicija.
Posebno je opasno kada osoba istovremeno ima nekoliko faktora rizika, a da toga nije svjesna.
Prevencija treba početi mnogo ranije
Dr. Zećo naglašava da preventivne preglede ne treba odgađati do pojave prvih zdravstvenih problema.
Osobama bez hipertenzije preporučuje kontrolu krvnog pritiska najmanje jednom godišnje, dok učestalost provjere šećera i masnoća u krvi zavisi od individualnog zdravstvenog rizika.
Za očuvanje zdravlja srca preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. To može uključivati svakodnevno brzo hodanje, bez potrebe za intenzivnim treninzima.
Važni su i prestanak pušenja, uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine i kvalitetan san.
Simptome ne treba ignorisati
Srčani udar može se manifestovati pritiskom ili bolom u grudima, bolom koji se širi prema ruci, leđima, vratu ili vilici, otežanim disanjem, hladnim znojem i mučninom.
Simptomi nisu uvijek jednaki kod svih osoba, a mogu biti i manje izraženi.
U slučaju sumnje na srčani udar potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć, bez čekanja da tegobe spontano prođu.
Iako je infarkt i dalje znatno češći među starijom populacijom, podaci i upozorenja stručnjaka podsjećaju da mladost sama po sebi nije zaštita od kardiovaskularnih bolesti.
Kompletan razgovor možete pročitati OVDJE.










