Domovinski pokret, jedna od stranaka vladajuće koalicije u Hrvatskoj, usvojio je deklaraciju kojom traži hitno pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, a kao alternativu navodi mogućnost povratka na stanje prije Washingtonskog sporazuma, odnosno obnovu Herceg-Bosne.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
U dokumentu se navodi da je Republika Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dužna aktivnije štititi položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Putujete cestom M17? Napravite obaveznu pauzu tamo gdje miris bureka zaustavlja svakoga – vaša Pekara Putnik!
Iz Domovinskog pokreta tvrde da se Hrvatima godinama uskraćuje pravo da sami biraju svoje političke predstavnike te da se Federacija BiH postepeno pretvara u entitet pod dominantnim bošnjačkim političkim utjecajem.
Stranka smatra da dosadašnji pokušaji izmjena izbornog zakonodavstva nisu dali rezultate te poziva Vladu Hrvatske i Hrvatski sabor da otvore raspravu o položaju Hrvata u BiH i usvoje konkretne političke korake.
Šta traži deklaracija?
Prema objavljenim dijelovima deklaracije, Domovinski pokret zahtijeva:
- hitno pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH;
- osiguravanje mogućnosti da Hrvati sami biraju svoje političke predstavnike;
- raspravu u institucijama Republike Hrvatske o položaju Hrvata u BiH;
- službeno uključivanje Hrvatske kao potpisnice i garanta međunarodnih sporazuma u rješavanje ovog pitanja.
Posebno ističu da hrvatska izborna jedinica ne bi morala biti teritorijalno povezana te tvrde da takvo rješenje ne bi ugrozilo opstanak Federacije BiH.
Spominje se i Herceg-Bosna
Najviše reakcija izazvao je dio deklaracije u kojem se navodi da bi, ukoliko prijedlog o izbornoj jedinici ne bude prihvaćen i ne pronađe se drugo dugoročno rješenje prihvatljivo Hrvatima, hrvatska strana imala pravo tražiti povratak na stanje prije Washingtonskog sporazuma.
Domovinski pokret navodi da bi to značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao sastavnice tadašnjih „Sjedinjenih Država BiH“, uz njihovu punu političku podršku takvom rješenju.
Reakcije već stižu
Deklaracija je izazvala brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dok njeni autori tvrde da se radi o zaštiti prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, kritičari smatraju da se radi o miješanju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine i otvaranju tema koje dodatno opterećuju političke odnose u zemlji.
Važno je naglasiti da deklaracija predstavlja stav Domovinskog pokreta, a ne službeni stav Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković već je izrazio rezerve prema ovoj inicijativi i poručio da se o tako osjetljivim pitanjima mora voditi računa u skladu s međunarodnim sporazumima i stabilnošću Bosne i Hercegovine.
