Povodom Međunarodnog dana nenasilja, koji se obilježava 2. oktobra, i Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra, razgovarali smo sa Sanjom Idrizović, magistricom psihologije i direktoricom JU Dječiji vrtić „Pčelica“ Jablanica, o emocionalnom razvoju djece, nenasilnoj komunikaciji, izazovima savremenog roditeljstva i važnosti stvaranja sigurnog okruženja za najmlađe.
Djetinjstvo je period u kojem se postavljaju temelji emocionalnog, psihološkog i socijalnog razvoja. Upravo u predškolskom uzrastu djeca uče prepoznavati i izražavati emocije, graditi prve prijateljske odnose, rješavati nesuglasice i razumjeti kako njihovi postupci utiču na druge.
Međutim, savremeni način života, sve veća prisutnost ekrana i promjene u svakodnevnim navikama donose nove izazove za roditelje i odgajatelje.
Koliko je važno djecu od najranije dobi učiti nenasilnoj komunikaciji? Kako prepoznati emocionalne poteškoće? Šta učiniti kada među djecom dođe do sukoba i kakvu ulogu u njihovom razvoju imaju roditelji i vrtić?
O ovim pitanjima za JablanicaLive govori Sanja Idrizović, koja kroz svoje odgovore posebno naglašava važnost razumijevanja dječijih emocija, postavljanja jasnih granica i saradnje porodice s odgojno-obrazovnim ustanovama.
„Djeca uče po modelu – ponašanje odraslih oblikuje njihovo ponašanje“
Koliko je važno da djeca već u predškolskom uzrastu uče o nenasilnoj komunikaciji i zašto je upravo taj period značajan za njihov emocionalni razvoj?
Sanja Idrizović: Veoma je važno učiti djecu o komunikaciji, a naročito o nenasilnoj komunikaciji.
Nenasilna komunikacija kod predškolske djece ključna je za razvoj emocionalne inteligencije, prevenciju agresivnog ponašanja i izgradnju sigurnog okruženja u kojem djeca odrastaju.
Ona je posebno važna iz tri razloga. Prije svega, djeca uče po modelu, odnosno usvajaju ponašanje odraslih.
Drugo, djeca još uvijek razvijaju govor i sposobnost samoregulacije. Djeca u dobi od tri do šest godina tek uče prepoznavati emocije poput bijesa, ljubomore ili straha.
Treći razlog je razvijanje empatije. Nenasilna komunikacija pomaže djetetu da razumije kako njegovo ponašanje i njegovi postupci utiču na druge.
„Kada dođe do svađe, cilj nije kažnjavanje nego učenje“
Kako odgajatelji trebaju reagovati kada među djecom dođe do svađe, agresivnog ponašanja ili međusobnog sukoba?
Sanja Idrizović: Reakcija odgajatelja kada dođe do svađe u vrtiću mora biti smirena, usmjerena na učenje, a ne na kažnjavanje.
U takvim situacijama odgajatelj prvo zaustavlja sukob i osigurava sigurnost djece. Nakon toga smiruje djecu i nastalu situaciju, sluša obje strane i dopušta im da iznesu svoje viđenje i prepričaju šta se dogodilo.
Zajedno s djecom nastoji pronaći najbolje rješenje za nastalu situaciju, a na kraju postavlja i definiše jasna pravila.
Emocionalne poteškoće mogu se primijetiti već u trećoj godini
Koji su prvi znakovi emocionalnih poteškoća kod djece predškolskog uzrasta i kada bi roditelji i odgajatelji trebali obratiti posebnu pažnju?
Sanja Idrizović: Već u dobi od tri godine kod djece se mogu primijetiti određene emocionalne poteškoće na koje trebaju obratiti pažnju i roditelji i odgajatelji.
Već u tom periodu potrebno je raditi s djecom na razumijevanju, savladavanju i oslobađanju od takvih emocija.
„Osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti temelj je zdravog razvoja“
Koliko su osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i pripadnosti grupi važni za mentalno zdravlje djeteta?
Sanja Idrizović: Osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i pripadnosti grupi temelj je emocionalnog, psihološkog i društvenog zdravlja svakog djeteta. On djetetu omogućava da istražuje svijet, uči i gradi zdrave odnose sa svojom okolinom. Sigurno i prihvaćeno dijete ima važan temelj za zdrav razvoj.
„Djeca su vrlo često agresivna, impulsivno reaguju, a koncentracija im je na niskom nivou“
Primjećujete li posljednjih godina promjene u ponašanju djece, njihovoj koncentraciji, komunikaciji i međusobnim odnosima?
Sanja Idrizović: Primjećuje se velika promjena u ponašanju djece, njihovim međusobnim odnosima, odnosu prema drugima, koncentraciji i komunikaciji. Djeca su vrlo često agresivna, impulsivno reaguju u određenim situacijama, a koncentracija im je na vrlo niskom nivou.
„Vrijeme provedeno pred ekranima često se negativno odražava na ponašanje djece“
Koliko prekomjerno korištenje mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana utiče na emocionalni razvoj i ponašanje djece?
Sanja Idrizović: Vrijeme provedeno pred ekranima vrlo često negativno utiče na dijete i njegovo ponašanje.
Djeca su često nervozna, ljuta i neraspoložena kada koriste ekrane, a takve obrasce ponašanja nerijetko prenose i u vrtićku skupinu.
Djeci treba vremenski ograničiti korištenje ekrana, a još bolje, ako je moguće, izbjegavati njihovo korištenje.
„Saradnja roditelja i vrtića ključna je za pravilan razvoj djeteta“
JablanicaLive: Koliko je važna saradnja roditelja i vrtića, posebno kada se kod djeteta primijete promjene u ponašanju ili emocionalnom stanju?
Sanja Idrizović: Saradnja roditelja i vrtića ključna je i veoma važna kada se primijeti bilo kakva promjena u ponašanju djeteta. Dijete osjeća povezanost i sigurnost kada su porodica i vrtić dobro usklađeni. Zajedničko praćenje i usklađivanje pristupa promjenama u djetetovom ponašanju ključni su za njegov daljnji razvoj. Dobra komunikacija između odgajatelja i roditelja poboljšava odnose unutar grupe u kojoj dijete boravi.
„Savršen roditelj ne postoji – prihvatite emocije, ali postavite granice“
Povodom Međunarodnog dana nenasilja i Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koju biste poruku uputili roditeljima koji žele odgajati emocionalno stabilnu, sigurnu i sretnu djecu?**
Sanja Idrizović: Ne zaboravite da savršen roditelj ne postoji. Niko nije savršen. Prihvatite sve emocije, ali postavite granice u ponašanju svog djeteta. Budite predvidivi i dosljedni i kreirajte „sigurnu zonu“ za razgovore. Naučite svoju djecu tehnikama smirivanja i budite uzor, odnosno model, svojoj djeci.
Odgovori Sanje Idrizović podsjećaju na važnost ranog emocionalnog razvoja, razumijevanja dječijih potreba i stvaranja okruženja u kojem se svako dijete osjeća sigurno, prihvaćeno i voljeno.
Obilježavanje Međunarodnog dana nenasilja i Svjetskog dana mentalnog zdravlja prilika je da se pažnja usmjeri i na najmlađe, čije se emocionalne i socijalne vještine razvijaju kroz svakodnevne odnose s odraslima i vršnjacima.
Iz razgovora se posebno izdvaja poruka da djeci nisu potrebni savršeni roditelji, nego odrasli koji ih razumiju, postavljaju jasne granice i vlastitim primjerom pokazuju kako se nesuglasice rješavaju bez nasilja.
