Home DRUŠTVO Zaboravljeno kulturno-historijsko nasljeđe Jablanice: Ilirska gradina na selu Djevor

Zaboravljeno kulturno-historijsko nasljeđe Jablanice: Ilirska gradina na selu Djevor

307
0

Zaboravljeno kulturno-historijsko nasljeđe Jablanice: Ilirska gradina na selu Djevor

Ilirska gradina na selu Djevor je još jedno kulturno-historijsko blago, s kojim Jablanica inače obiluje. Gradina predstavlja izuzetan potencijal za razvoj turizma u Jablanici. Kako kaže naš sagovornik, od koga smo dobili više informacija o samom lokalitetu, Jablanica nije samo Drugi svjetski rat, ona je mnogo starija i značajnija. U podnožju, u baštama sela Djevor nalaze se i stećci. Nešto iznad samih bašta se nalazi i pećina. Tim povodom, kontaktirali smo Emira Medanhodžića, nezavisnog istraživača Ilirskih gradina i stećaka, koji sa grupom entuzijasta vrši određena istraživanja na polju historije.

 

“Ovaj lokalitet je prvi evidentirao poznati arheolog Pavao Anđelić iz Konjica. Nisu vršena daljna arheološka iskopanja, te nema mnogo podataka o ovoj gradini. Bilo bi jako dobro pozvati arheologe da izvrše dodatna iskopavanja. Ova gradina je bila mnogo značajna. Gradina se nalazi 200 metara od podnožja Djevora, potrebno je nekih 45 minuta hoda da bi se stiglo do nje. Uspon jeste zahtjevan, ali put postoji, mislim kako mještani idu gore, da je tako ostao i put. No, lijepo se može uspeti gore. Na samom lokalitetu se mogu vidjeti zidovi i ostaci kamenja. Zato je potrebno dodatno arheološko iskopavanje, našlo bi se sigurno dosta metalnih ostataka, strelica i koplja. Očigledno je da je gradina nasilno uništena, ratovanjem, samo nije sigurno od strane koga je uništena. Vidi se da su prošle 2-3 hiljade godina, sve je zaraslo. Ima dosta šiblja. Ali ovaj lokalitet može biti jako veliki turistički potencijal. Više podataka bismo imali kada bi se desila neka ozbiljnija arheološka istraživanja. Odozgo je takav pogled na Donju Jablanicu, da se jasno može vidjeti ko prolazi i hoda Donjom Jablanicom”, priča naš sagovornik.

 

Poznati su još neki podaci o samom plemenu koje je naseljavalo lokalitet:

 

“Dakle, to je izuzetan strateški položaj. Iliri su bili majstori za strateški položaj i odbranu. Pronađeno je dosta keramike na ovom lokalitetu, te se otprilike može reći da lokalitet datira iz bronzanog doba. Ova građevina je bila u vlasništvu Ilirskog plemena Ardijejaca. Oni su vladali od Konjica prema moru, gdje su gusarili oko ostrva Pelješac, Korčula i Brač. Sve je to bilo njihova teritorija i to je bilo jedno od najjačih plemena u historiji Ilira. Bili su jaki između 5. i 2. vijeka prije nove ere. Osnovali su svoje Ilirsko carstvo, poznati Ilirski kraljevi iz reda Ardijejaca su Agron, Gencije i Teuta. Njih su na kraju Rimljani pobjedili, te njihov trag nestaje početkom nove ere. Postoji zapis da su se sukobili Autarijati i Ardijejci. Na lokalitetu Orahovice postojali su slani izvori. Ova plemena su se svađala ko će eksploatisati te slane izvore. Sol je bila važna u to doba, tako da se u literaturi dosta spominje taj veliki sukob”, završava priču o Ilirima Emir Medanhodžić.

Piše: Lidana Redžo

 

Facebook Comments Box