Na jednom od osamljenih uzvišenja iznad rijeke Neretve nalazi se ogromna kamena gomila koja bi mogla čuvati tragove života i pogrebnih običaja starih hiljadama godina.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Ovaj neobični lokalitet privukao je pažnju autora YouTube kanala ArheoBalkan, koji je tokom obilaska zabilježio zanimljive predmete, ali i prizore koji izazivaju zabrinutost.
Na prvi pogled riječ je o još jednom kamenitom hercegovačkom brežuljku, okruženom niskim raslinjem i karakterističnim krškim pejzažom. Međutim, ogromna kamena konstrukcija na njegovom vrhu mogla bi predstavljati mnogo više od obične gomile kamenja.
Riječ je o tumulu, odnosno kamenoj ili zemljanoj humci kakve su na prostoru današnje Hercegovine u prethistorijskom razdoblju podizane iznad grobova pokojnika.
Autor kanala ArheoBalkan, koji je ovaj lokalitet predstavio u videu objavljenom u oktobru 2025. godine, opisuje ga kao kameni tumul izuzetnih dimenzija.
Keramika, neobičan kameni predmet i tragovi kopanja
Tokom obilaska autor je na površini pronašao više fragmenata keramike, među kojima se nalazio i komad nalik dršci nekadašnje posude.
Posebno mu je pažnju privukao obrađeni kameni predmet za koji pretpostavlja da je mogao služiti za mljevenje ili usitnjavanje materijala.
Na snimku pokazuje kako predmet prirodno pristaje u ljudsku šaku, s udubljenjima koja omogućavaju njegovo držanje.
Ipak, bez stručne arheološke analize nije moguće pouzdano utvrditi njegovu starost, namjenu niti porijeklo.
Još zanimljiviji, ali i zabrinjavajući detalj jesu rupe koje je autor uočio na samoj kamenoj gomili.
Prema njegovim riječima, prilikom prethodne posjete lokalitetu takvih tragova nije bilo. Zbog toga sumnja da je neko u međuvremenu pokušavao kopati po humci, možda tragajući za vrijednim predmetima.
Takvi zahvati, ukoliko su zaista posljedica neovlaštenog kopanja, mogli bi nepovratno uništiti vrijedne arheološke tragove.
Ko je mogao biti sahranjen ispod ogromne gomile?
Na području Hercegovine poznati su brojni prethistorijski tumuli koji se povezuju s pogrebnim običajima zajednica iz bronzanog i željeznog doba, uključujući populacije koje se u historijskim izvorima povezuju s Ilirima.
Ove grobne humke nisu bile samo mjesta ukopa. U pojedinim slučajevima predstavljale su važna obilježja zajednice, a u njima su uz pokojnike polagani predmeti poput keramike, nakita i oružja.
Međutim, za konkretni tumul iznad Neretve zasad nema potvrđenih podataka o tome ko ga je izgradio, kada je nastao i nalazi li se ispod njega sačuvan grob.
Odgovore na ta pitanja mogla bi pružiti jedino odgovarajuća stručna istraživanja.
Lokaciju namjerno nije želio otkriti
Zanimljivo je da je autor snimka svjesno odlučio ne otkriti tačnu lokaciju tumula.
Razlog je zabrinutost da bi objavljivanje mjesta moglo privući neovlaštene tragače i dodatno ugroziti mogući arheološki lokalitet.
Tokom obilaska zabilježio je i odbačeni otpad nedaleko od humke, što dodatno otvara pitanje odnosa prema prirodnom i kulturnom naslijeđu.
Priča o ovom neobičnom kamenome spomeniku podsjeća da se naizgled obični hercegovački brežuljci mogu pokazati kao vrijedni čuvari daleke prošlosti.
Šta se zaista nalazi ispod ogromne kamene gomile, koliko je stara i čije ostatke možda čuva, pitanja su na koja odgovor tek treba dati arheologija.
Do tada, najveća vrijednost ovog lokaliteta možda je upravo u tome da ostane sačuvan od daljnjeg oštećivanja.
