Restoran Sedmica u Jablanici danas je prepoznatljiv po svojoj ugostiteljskoj ponudi, ali i po načinu na koji komunicira s gostima, prati savremene trendove i koristi društvene mreže.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Iza svega stoji porodična priča koja traje decenijama, a jedan od njenih najvažnijih protagonista danas je Samir Đelmo (1993), magistar kriminalistike koji je, uprkos tadašnjem trendu odlazaka u inostranstvo, odlučio ostati u Jablanici i nastaviti razvijati porodični posao.
U razgovoru za JablanicaLive otvoreno govori o počecima, uspjehu, poznatim ličnostima, odnosu prema radnicima, izazovima ugostiteljstva, turističkom potencijalu Jablanice, ali i otkriva da Sedmica krajem godine priprema novu veliku nagradnu igru.
Na društvenim mrežama danas nije neobično vidjeti da Sedmicu posjećuju poznati pjevači, glumci, influenceri i druge javne ličnosti. Fotografije, videosnimci, saradnje i nagradne igre postali su dio prepoznatljivog načina predstavljanja ovog jablaničkog restorana.
Međutim, iza savremenog pristupa marketingu stoji mnogo duža i manje vidljiva priča – ona o porodičnom poslu koji se razvijao postepeno, uz ulaganja, vraćanje dugova, svakodnevni rad i brojne izazove.
Samir Đelmo, koji danas vodi restoran, nije prvobitno planirao profesionalnu budućnost u ugostiteljstvu. Njegov obrazovni put bio je potpuno drugačiji.
Magistrirao kriminalistiku, a onda izabrao porodični restoran
Temelje današnje Sedmice postavili su Samirov otac i očev rahmetli brat, u vremenu kada uslovi za razvoj privatnog poslovanja nisu bili nimalo jednostavni. Porodica je tek izašla iz ratnog perioda, a pokretanje i vođenje restorana nosilo je brojne neizvjesnosti i zahtijevalo mnogo rada, strpljenja i odricanja.
Iako su pojedini u tom poslu vidjeli finansijsku dubiozu, njegov otac nije odustajao. Vjerovao je da se upornim radom može izgraditi posao koji će porodici osigurati budućnost. Današnji uspjeh Sedmice zato je teško odvojiti od njegove istrajnosti u godinama kada rezultati nisu bili sigurni, a odgovornost je bila velika.
Posebno mjesto u toj priči pripada i Samirovoj majci. Njen doprinos, zajedno s očevim i bratovim, važan je dio porodičnog truda na kojem je Sedmica rasla. Govoreći o današnjem uspjehu restorana, Samir želi da upravo njihova uloga dobije zasluženo priznanje, jer iza imena koje gosti danas prepoznaju stoje godine zajedničkog rada i ulaganja u porodični posao.
Samirov brat od početka je pokazivao interesovanje za ugostiteljstvo i odmah nakon završetka srednje škole uključio se u posao. Dok su sestra i Samir nastavili obrazovanje u drugim oblastima, on je svoj profesionalni put vezao za Sedmicu i njen daljnji razvoj. Njegov rani ulazak u ugostiteljstvo i posvećenost porodičnom poslu predstavljaju važan dio puta od prvih temelja do restorana kakav je danas.
Sestra je izabrala pravo, dok je Samir nastavio obrazovanje iz kriminalistike. Iako su birali različite životne puteve, priča o Sedmici ostaje priča o porodici, a priznanje za njen razvoj Samir posebno želi podijeliti s ocem, majkom i bratom, uz čuvanje uspomene na rahmetli amidžu koji je učestvovao u njenim počecima.
Ipak, tokom pet godina studiranja gotovo svako slobodno vrijeme koristio je da pomogne u restoranu.
„Polako smo razvijali posao. Malo smo gradili, malo ulagali, malo vraćali stare dugove i rješavali ono što bi se pojavilo. Sve je išlo postepeno, prema mogućnostima“, govori Đelmo.
Prekretnica je došla nakon završetka fakulteta, kada je restoran počeo ostvarivati sve veći obim poslovanja. Samir se tada našao pred odlukom koja će odrediti njegov profesionalni put. Imao je mogućnost otići u inostranstvo, ali je odlučio ostati.
„Kada sam završio fakultet, ljudi su masovno odlazili u inostranstvo, to je bio trend. Međutim, naša uža porodica je veoma blisko povezana. Htio sam biti sa svojim roditeljima, pa kako god bude. Oni su mene podržavali kroz život, šta god da sam radio.“
Posebno izdvaja 2017. godinu, kada je poslovanje počelo dobijati ozbiljnije obrise. Tada je, kaže, sve druge profesionalne planove ostavio po strani.
„Maksimalno sam se posvetio ovom poslu. Ispostavilo se da je to bila dobra odluka, hvala Bogu, ali u tom trenutku ništa nije ukazivalo na to da će se sve ovako razviti.“
„Reklama će dovesti gosta jednom, ali ako nema kvaliteta, ništa nisi dobio“
Iako je Sedmica danas vrlo aktivna na društvenim mrežama, Đelmo smatra da marketing sam po sebi ne može biti temelj uspješnog restorana.
Prema njegovim riječima, postoje tri stvari bez kojih se ne može graditi dugoročno uspješno poslovanje: kvalitet, poštenje i dobri međuljudski odnosi.
„Nema tu nikakve posebne tajne. Što se tiče ugostiteljstva i restorana, najvažniji je kvalitet. Bez obzira na to koliko se reklamiraš, ljudima moraš ponuditi kvalitet. Ako nekoga privučeš reklamom, on će doći jednom. Ali ako se razočara, ništa nisi dobio.“
Drugu važnu vrijednost vidi u poštenju, a treću u prijateljstvima i krugu ljudi koji su spremni pomoći i podržati jedni druge.
Posebnu pažnju posvećuje načinu ophođenja prema gostima. Kako često putuje, kaže da je upravo kroz vlastita iskustva naučio koliko male geste mogu značiti ljudima koji se nalaze daleko od kuće.
„Uvijek se postavim u situaciju da sam ja u nekoj drugoj državi i zapitam se kako bih volio da se ljudi odnose prema meni kao strancu. Kada dođeš među potpuno nepoznate ljude, nevjerovatno je koliko ti znači kada ti neko ponudi besplatnu kafu, kolač, pomogne oko parkinga ili neke sitnice.“
Takav pristup nastoji primijeniti i u Sedmici.
Smatra da ugostiteljstvo nije posao u kojem se svaki odnos s gostom mora posmatrati isključivo kroz trenutnu finansijsku korist.
„Ne treba biti sitničav u ovom poslu. Mislim da mnogi ljudi upravo na sitnicama najviše gube. Koliko sam samo puta prešao preko neke stvari, iako sam znao da gost nije u pravu. Ali jednostavno ne želim biti sitničav. Na taj način dobiješ ljude.“
Dodaje da nije uvijek jednostavno postupati tako, naročito kada se pojave zahtjevni gosti ili nesporazumi. Ipak, smatra da je ponekad bolje popustiti nego dozvoliti da nevažna situacija preraste u konflikt.
Supruga mu predložila da poznate goste uključi u promociju restorana
Jedan od najzanimljivijih dijelova razvoja Sedmice svakako je njen savremeni marketinški pristup.
Restoran prati trendove na društvenim mrežama, ostvaruje saradnje s influencerima i javnim ličnostima te kroz različite promotivne aktivnosti nastoji održavati neposrednu komunikaciju s publikom.
Zanimljivo je da Đelmo u početku nije ni razmišljao o tome da dolaske poznatih gostiju pretvori u marketinšku prednost.
„Prije nekoliko godina kod nas su dolazili brojni poznati ljudi, pjevači, glumci i estradne ličnosti. Ja na to nikada nisam gledao kao na neku posebnu marketinšku priliku. Dolazili su kao gosti, mi bismo ih ugostili i to je bilo to.“
Ideju da takve posjete počne koristiti za promociju dobio je od supruge.
„Ona mi je kroz razgovor rekla: ‘Zašto to ne iskoristiš? Zašto ne iskoristiš te ljude i njihove dolaske za promociju?’ I stvarno, tu joj se trebam zahvaliti.“
Kako je već imao brojne kontakte među poznatim ličnostima, prelazak na takav način promocije bio je prirodan.
Naglašava da javnost ponekad ima pogrešnu predstavu o tome koliko ovakve saradnje koštaju.
„Neko možda misli da su sve te reklame koje vidi plaćene, ali većina tih promocija bila je na prijateljskoj osnovi. Naravno, imali smo i komercijalnih saradnji, ali najveći dio nastao je kroz prijateljstva.“
Kao primjer navodi i snimanje emisije sa Sremcem, za koju su, prema njegovim riječima, pojedini pretpostavljali da je restoran morao izdvojiti nekoliko hiljada eura.
„Mnogi su mislili da je to nešto što se plaća pet ili šest hiljada eura. Napravili smo emisiju i ja za to nisam platio ništa. Bukvalno ni marke. Ljudi su čuli za Sedmicu i odlučili su nas posjetiti.”
Objašnjava da je tokom godina izgradio veliki krug prijatelja, među kojima su i menadžeri poznatih pjevača. Kada njihove kolege ili saradnici borave u Mostaru, Sarajevu ili ovom dijelu Hercegovine, nerijetko svrate u Sedmicu.
Takva poznanstva, smatra, imaju vrijednost koja nadilazi klasičnu reklamu.
„Oni znaju da sam im, kada god se nađu na potezu Jablanica, Konjic i Mostar, uvijek na raspolaganju. Tako to nekako funkcioniše, uzajamno.“
Iako u poslu insistira na tradicionalnim vrijednostima, kada je riječ o promociji svjestan je da se način na koji ljudi biraju restorane značajno promijenio.
„Danas su svi na društvenim mrežama. Ljudi prate influencere, gledaju ko gdje dolazi, ko gdje jede i šta objavljuje. Nevjerovatno je koliko to ima utjecaja.“
Saradnju s influencerima posmatra kao obostranu korist. Oni kroz posjetu dobijaju određene pogodnosti, a restoran promociju koja dopire do njihove publike.
„Kada neko od njih objavi da je bio kod nas, to je nama odlična reklama. Zato uvijek rado prihvatim saradnju i kolaboraciju.“
Od ulaznica za utakmice do putovanja u Istanbul: Nagradne igre kao poseban način povezivanja s gostima
Osim saradnje s poznatim ličnostima, Sedmica je pažnju javnosti privukla i nagradnim igrama.
Poklanjaju se ulaznice za fudbalske utakmice, organizuju izvlačenja dobitnika, ali i nagradna putovanja značajnije vrijednosti.
Đelmo objašnjava da ulaznice za utakmice povremeno osiguravaju kroz saradnju s fudbalskim stranicama i dijelom s Fudbalskim savezom. Zanimljivo je, kaže, koliko pažnje publike može izazvati i nagrada koja njemu na prvi pogled djeluje simbolično. Prisjeća se situacije kada su dijeljene dvije ulaznice ukupne vrijednosti 120 KM.
„Ja čak nisam ni htio uključivati prijenos uživo za izvlačenje. Ali ljudi su stalno pisali: ‘Gdje je live? Kada će izvlačenje?’ Onda sam uključio aplikaciju i objavio dobitnika.“
Do tada je, priznaje, smatrao da je javno izvlačenje posebno važno za velike nagrade, poput putovanja vrijednih nekoliko hiljada maraka.
„Nisam shvatao da ljudima toliko znače i ove manje nagrade. Ja sam mislio da je dovoljno objaviti dobitnika, ali vidiš koliko ljudi to prate.“
Posebno zanimanje izazvalo je nagradno putovanje u Istanbul. Dobitnici su bili iz Konjica, a aranžman je, prema Đelminim riječima, realizovan posredstvom turističke agencije kojoj restoran uplaćuje dogovorenu uslugu.
Nagrada je podrazumijevala četiri noćenja u Istanbulu, tri obroka i organizaciju putovanja uz vodiča, dok su dobitnici trebali osigurati samo vlastiti džeparac.
„Ja zadužim agenciju da napravi aranžman, uplatimo agenciji i ljudi dobiju svog vodiča. Dalje sve komuniciraju s agencijom.“
Ekskluzivno: Sedmica u decembru priprema novu veliku nagradnu igru
Za čitatelje JablanicaLivea Đelmo je otkrio i jednu novost.
Sedmica planira organizovati novu nagradnu igru krajem 2026. godine, a glavna nagrada ponovo bi trebala biti putovanje u inostranstvo.
„Evo jedna ekskluziva. Ove godine ćemo ponovo organizovati nagradnu igru, samo će biti drugi grad. Planiramo da nagradnu igru pokrenemo u decembru, a da za Novu godinu izvučemo pobjednike.“
U početku je razmišljao o Dubaiju, ali je od te ideje zasad odustao zbog procjene trenutnih okolnosti.
„Imao sam želju da nekoga pošaljem u Dubai, ali mislim da se ljudi, s obzirom na situaciju, ne bi toliko veselili odlasku tamo. Zato ćemo izabrati neki evropski grad.“
Koja će evropska destinacija biti odabrana, još nije precizirao.
Veliki problem ugostiteljstva: „Ljudi imaju ideja, ali nemaju gdje pronaći 15 ili 20 radnika“
Ugostiteljstvu nedostaje radnika, ali i objekata koji nude kvalitet
Govoreći o stanju u ugostiteljstvu, Đelmo smatra da postoji prostor za više kvalitetnih ugostiteljskih objekata koji bi odgovorili na potrebe i očekivanja gostiju. Međutim, jedan od najvećih izazova za razvoj cijelog sektora jeste nedostatak radne snage.
„U ovom poslu nedostatak radne snage je ogroman problem. Koliko god da ste dobar i poželjan poslodavac, taj problem vas neće zaobići. Teško je pronaći radnika, a posebno kvalitetnog radnika.“
Njegovo zapažanje odnosi se na širu sliku ugostiteljstva: ideja i prostora za nove sadržaje ima, ali njihova realizacija zahtijeva i ljude koji će svojim radom osigurati kvalitet hrane i usluge. Upravo je pronalazak i okupljanje takvog tima veliki izazov za mnoge ugostitelje.
Kaže da nastoji pratiti tržišne uslove kada je riječ o primanjima i odnosu prema zaposlenima, ali da ni to ne garantuje jednostavno pronalaženje novih ljudi. Sedmica, naglašava, ima stabilnu osnovu dugogodišnjih radnika koji predstavljaju važan oslonac poslovanja.
Neki od zaposlenih u restoranu rade već deset godina.
„Trudim se da ispoštujem sve svoje radnike, posebno kada su u pitanju primanja. Imamo dobar kostur ljudi koji su godinama ovdje.“
Đelmo smatra da se problem nedostatka radne snage u ugostiteljstvu treba rješavati sistemski, uz oslanjanje na dobra iskustva uređenih evropskih gradova. Umjesto izmišljanja novih modela, vidi prostor da se provjerena rješenja prilagode domaćim uslovima, kako bi rad u ovom sektoru postao privlačniji, a ugostitelji lakše pronalazili i zadržavali radnike.
Ne isključuje ni mogućnost da se ugostiteljstvo u budućnosti sve više oslanja na radnike iz inostranstva. Kao primjer navodi Dubai, gdje veliki dio uslužnog sektora funkcioniše zahvaljujući međunarodnoj radnoj snazi.
O odnosu prema zaposlenima: „Neki mi kažu da sam i previše dobar“
Govoreći o vlastitom načinu rukovođenja, Đelmo priznaje da odnos sa zaposlenima ne posmatra isključivo kroz strogu poslovnu hijerarhiju.
Nastoji graditi atmosferu u kojoj se radnici osjećaju prihvaćeno, a međusobni odnos zasniva na povjerenju i poštovanju.
„Naglasim ljudima da su na dobrom mjestu ako žele normalno i prijatno okruženje. Mi smo ovdje i prijatelji, iako sam dobijao savjete da ne trebam miješati posao i prijateljstvo.“
Priznaje da mu takav pristup ponekad donosi i poteškoće.
„Neki mi kažu da sam i previše dobar. Ja jednostavno razumijem da u svakoj firmi i svakom poslu bude grešaka i prelazim preko toga.“
Ipak, granicu vidi u situacijama kada neko takvo razumijevanje počne iskorištavati.
„Problem nastaje kada neki radnici iskoriste tu dobrotu i kada dođe do nepoštovanja prema meni.“
S druge strane, naglašava da je mnogo onih koji takav odnos cijene, što potvrđuje i činjenica da pojedini zaposlenici ostaju u restoranu duže od decenije. Za njega je, kaže, najvažnije da osoba koja dolazi raditi ima ozbiljnu namjeru, odgovornost i spremnost da pošteno zaradi svoju platu.
„Ako ljudi imaju iskrene namjere i došli su da rade i zarade, nikakav problem nećemo imati.“
Restoran radi svakog dana od sedam ujutro do 23 sata: „Kada drugi odmaraju, mi najviše radimo“
Za goste restoran često predstavlja mjesto odmora, druženja i uživanja. Za one koji ga vode, svakodnevica izgleda znatno drugačije. Đelmo priznaje da uspjeh porodičnog ugostiteljskog posla zahtijeva velika lična odricanja.
Sedmica radi svakodnevno, od 7 do 23 sata, a vlasnik, kako kaže, nema fiksno određen slobodan dan.
„Odricanja su zaista velika, pogotovo za nekoga poput mene ko mnogo vremena provodi u restoranu i voli da je sve u redu.“
Posebno zahtjevni su periodi državnih i vjerskih praznika, kada mnogi imaju slobodne dane, dok ugostitelji upravo tada bilježe povećan obim posla.
„Kada su državni i vjerski praznici i kada svi odmaraju, mi tada najviše radimo. Slobodno vrijeme trpi.“
Smatra da vlasnik koji želi držati poslovanje pod kontrolom mora biti spreman reagovati praktično u svakom trenutku.
„Neko želi jesti srijedom navečer, neko nedjeljom ujutro. Ako želiš da sve bude kako treba, uvijek moraš biti dostupan.“
Jablanica ima ogroman turistički potencijal: „Zašto ne bismo bili izletnička destinacija poput Blagaja ili Kravica?“
Osim o vlastitom restoranu, Đelmo govori i o mogućnostima razvoja Jablanice kao turističke destinacije.
Kao neko ko često putuje, smatra da Jablanica raspolaže prirodnim bogatstvima koja još nisu dovoljno iskorištena u turističkoj ponudi.
„Turistički potencijal Jablanice je ogroman. Imamo rijeke, planine, prirodu. Na četrdesetak minuta smo od Mostara i otprilike sat vremena od Sarajeva.“
Njegova ideja je da se Jablanica snažnije uključi u organizovane turističke ture koje već posjećuju Mostar i Sarajevo.
Smatra da bi se kroz saradnju s turističkim agencijama moglo postići da grupe turista dio vremena provedu i u Jablanici.
„Zašto ne bismo pokrenuli neku inicijativu i potrudili se da Jablanica bude uvrštena kao izletnička destinacija, kao što su Blagaj i Kravice za grupe koje dolaze u Mostar?“
Uvjeren je da bi turisti, kada bi jednom upoznali prirodne ljepote ovog područja, imali razlog da se ponovo vrate. Kao primjer navodi rast interesovanja za vožnju kajacima, koja je posljednjih godina privukla dodatnu pažnju na turističke mogućnosti Jablanice.
„Imamo šta ponuditi. Ljudi bi se sami vraćali kada bi vidjeli sve ono što Jablanica ima.“
Hoće li izgradnja autoputa ugroziti jablaničke restorane?
Jedno od važnih pitanja za budućnost lokalnog ugostiteljstva svakako je i izgradnja autoputa koji bi dio tranzitnog saobraćaja preusmjerio izvan Jablanice.
Đelmo smatra da će to vjerovatno utjecati na promet pojedinih ugostiteljskih objekata, ali ne vjeruje da će nestati tradicija po kojoj je Jablanica poznata.
„Mislim da se tradicija restorana neće ugasiti. Možda će se promet u određenoj mjeri smanjiti, ali će opstati određeni broj restorana.“
Ne isključuje ni mogućnost da se u budućnosti neki restoran sličnog koncepta otvori uz samu dionicu autoputa.
Što se tiče Sedmice, trenutno je prvenstveno usmjeren na održavanje dostignutog nivoa poslovanja i kvaliteta usluge.
„Sada je, hvala Bogu, sve na dobrom putu i bitno je samo održavati.“
Poruka mladima: „Prije deset godina nosio sam tacnu, ali sam imao plan“
Za kraj razgovora Đelmo se osvrnuo na položaj mladih, obrazovanje i mogućnosti koje pruža privatni sektor.
Iako je završio visoko obrazovanje i stekao zvanje magistra kriminalistike, smatra da fakultetska diploma danas ne mora nužno biti jedini ili najbolji put do finansijske sigurnosti.
Govoreći iz vlastitog iskustva, priznaje da se ponekad zapita šta bi bilo da je godine studiranja ranije usmjerio na razvoj porodičnog posla.
„Potrošio sam pet ili šest godina na studiranje. Ne kažem da je to bilo uzalud, ali definitivno kroz svoju struku nikada ne bih mogao postići ono što sam postigao u ovom poslu.“
Smatra da se mladima trebaju predstavljati i mogućnosti pokretanja vlastitog poslovanja, a ne isključivo pronalazak zaposlenja nakon završetka školovanja.
„Ja sam uvijek za to da se ostane ovdje i pokuša nešto napraviti. Znam da privatni posao zahtijeva mnogo odricanja, rada i svega ostalog, ali bih svakome preporučio da pokuša nešto svoje.“
Ipak, upozorava da je jedna od najvećih grešaka mladih poduzetnika očekivanje brzog uspjeha.
„Mnogi ljudi, pogotovo mladi, očekuju da će se nešto desiti odmah. Kada ne uspiju brzo, pojavi se nestrpljivost i to ih pokoleba.“
Prema njegovim riječima, svako ozbiljno poslovanje zahtijeva vrijeme, ulaganje i spremnost da se prebrode teški periodi.
Vlastiti primjer smatra najboljim objašnjenjem takvog pristupa.
„Prije deset godina sam konobarisao, nosio tacnu i radio sve što je trebalo. Ali imao sam plan da za deset godina možda sve to bude drugačije. Nisam očekivao da se sve promijeni sutra.“
Kao jednu od najvećih prednosti privatnog poslovanja izdvaja mogućnost da čovjek vlastitim radom utječe na razvoj posla i visinu svojih prihoda.
„Kada imaš privatni biznis, sam sebi određuješ tempo rada. Ako želiš više raditi, možeš više zaraditi, ulagati i širiti poslovanje. Jednostavno nisi ograničen na jednu fiksnu platu.“
Njegova završna poruka mladima je da imaju dugoročan plan, budu spremni na odricanja i da ne odustaju nakon prvih prepreka.
Tradicija kao temelj, savremeni pristup kao put naprijed
Priča o Sedmici pokazuje kako se porodično ugostiteljstvo može razvijati kroz generacije, a istovremeno prilagođavati promjenama u navikama gostiju i načinu promocije.
Od restorana koji su u teškim poslijeratnim okolnostima pokrenuli otac i njegov brat, preko godina postepenog ulaganja i rada cijele porodice, pa do današnjih saradnji s poznatim ličnostima, influencera i nagradnih putovanja, razvoj Sedmice nije se dogodio preko noći.
Iza vidljivog uspjeha ostaju i izazovi: nedostatak radne snage, velika odricanja, svakodnevna odgovornost i neizvjesnost koju donose promjene u turizmu i saobraćaju.
Samir Đelmo, međutim, svoju odluku da ostane u Jablanici i posveti se porodičnom poslu ne dovodi u pitanje.
A možda upravo njegova rečenica o konobarisanju prije deset godina najbolje opisuje put koji je Sedmica prošla: uspjeh nije očekivao sutra, ali je znao da želi raditi kako bi ga jednog dana ostvario.
Za Sedmicu je danas najveći izazov očuvati ono što je godinama građeno, uz nastavak prilagođavanja novim generacijama gostiju i vremenu u kojem društvene mreže, lične preporuke i neposredan odnos s ljudima sve snažnije oblikuju ugostiteljstvo.
