Na krajnjem jugu Hrvatske, u blizini sela Mikulići u Konavlima, nalazi se jedan od najupečatljivijih prahistorijskih spomenika ovog dijela Jadrana.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Riječ je o ogromnoj kamenoj gomili promjera čak 45 metara i visine 6,6 metara, čije porijeklo se povezuje s brončanim ili željeznim dobom. Iako je poznata već dugo, ovaj monumentalni spomenik i danas otvara brojna pitanja o ljudima koji su ga izgradili prije više hiljada godina.
Gomila se nalazi na uzvišenju s kojeg se pruža pogled prema Jadranskom moru i planinskom zaleđu Konavala. Njene dimenzije i ogromna količina naslaganog kamena svjedoče o izuzetno zahtjevnom građevinskom poduhvatu, izvedenom u vremenu kada nisu postojale savremene mašine i transportna sredstva.
Prema podacima Muzeja i galerija Konavala, riječ je o kamenom humku nastalom nasipavanjem lomljenog, neobrađenog kamenja iznad groba. Njegov vrh danas je zaravnjen, zbog čega se pretpostavlja da je prvobitna visina mogla biti i veća.
Više od stotinu gomila na relativno malom prostoru
Posebno je fascinantno što ova kamena konstrukcija nije usamljena.
Na području Konavala evidentiran je veliki broj prahistorijskih kamenih gomila, a muzejska ustanova navodi da ih ima više od stotinu. Još tokom 1970-ih godina arheolog Šime Batović popisao je između 170 i 180 kamenih gomila, iako sve nisu arheološki potvrđene kao prahistorijski grobni spomenici.
U neposrednoj okolini Mikulića nalazi se više sličnih konstrukcija, što ukazuje na dugotrajnu naseljenost i značaj ovog područja u dalekoj prošlosti.
Oko dva kilometra istočno od velike gomile nalazi se uzvišenje Gradac, za koje se pretpostavlja da bi moglo predstavljati ostatke prahistorijskog utvrđenog naselja. Moguće je da su kamene gomile pripadale zajednici koja je živjela na tom prostoru, ali ta povezanost još nije definitivno arheološki dokazana.
Ko je gradio ogromne kamene humke?
Kamene gomile, poznate i kao tumuli ili gromile, karakteristične su za prahistorijsku baštinu istočne obale Jadrana i njenog zaleđa, uključujući područje današnje Hercegovine.
U mnogim slučajevima predstavljale su grobna mjesta, a njihova veličina mogla je odražavati društveni položaj pokojnika.
Prema tumačenjima arheologa, podizanje monumentalnih gomila povezivalo se s razvojem društvene hijerarhije, kada su pojedini istaknuti članovi zajednice sahranjivani pod velikim kamenim humkama.
Takvi spomenici nisu nužno imali isključivo pogrebnu ulogu. Mogli su predstavljati i mjesta obreda, štovanja predaka te simboličkog obilježavanja prostora.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da nije svaka kamena gomila automatski grobnica. Pojedine kamene konstrukcije mogle su služiti i drugim namjenama, a pouzdano razlikovanje često je moguće tek arheološkim istraživanjima.
Zbog toga se ni za monumentalnu gomilu u Mikulićima ne može sa sigurnošću tvrditi ko je u njoj sahranjen, kada je tačno podignuta i koliko je ljudi učestvovalo u njenoj izgradnji.
Kameni spomenik koji i danas izaziva divljenje
O ovom neobičnom lokalitetu pisao je i Faruk Islamović, koji je tokom obilaska Konavala 2024. godine posjetio nekoliko velikih kamenih gomila.
Posebno ga je impresionirala količina kamena upotrijebljenog za njihovu izgradnju, ali i zahtjevan krški teren na kojem su podignute.
Gomila u Mikulićima danas je prilagođena posjetiocima, a na njenom vrhu naknadno je uređen vidikovac. Upravo zato dio kružnog kamenog uređenja koji se može vidjeti na savremenim snimcima ne treba poistovjećivati s izvornom prahistorijskom konstrukcijom.
Lokalitet je ponovo privukao pažnju javnosti zahvaljujući videosnimku YouTube kanala ArheoBalkan, koji je u maju 2026. godine predstavio ovu fascinantnu gomilu i njeno okruženje.
U videu je istaknuta i uloga Andrije Grgurina, zaljubljenika u lokalnu historiju, tradiciju i očuvanje krajolika.
Iako su prošle hiljade godina od vremena nastanka ovakvih spomenika, mnoga pitanja ostaju otvorena. Koliko je generacija učestvovalo u njihovom podizanju, kakve su običaje imali drevni stanovnici ovog prostora i šta se sve još nalazi ispod ogromnih naslaga kamena?
Odgovore na ta pitanja mogu donijeti samo nova, sistematska arheološka istraživanja.
Do tada, monumentalna gomila u Mikulićima ostaje jedno od najupečatljivijih svjedočanstava prahistorijske prošlosti južnog Jadrana i podsjetnik koliko toga o drevnim civilizacijama našeg podneblja još ne znamo.
