„Prema mojoj definiciji, jezik govorim tečno onda kada mogu ostvariti samostalnu svakodnevnu komunikaciju, poput one koju imate kad sjedite s nekim u autobusu“, kaže Muhamed.
Muhamed Mešić (39) je pravo čudo s naših prostora! Naime, ovaj pravnik i poliglota iz Tuzle govori preko 73 jezika, nove neprestano uči, a njegov poseban talenat ljudi smatraju fenomenom! Prvi strani jezik naučio je sasvim spontano, dok je bio sa svojom porodicom na ljetovanju u Grčkoj. I to nije sve – već sa 16 godina nalazio se na veoma važnoj poziciji – obavljao je ulogu gradskog vijećnika. Dobitnik je prestižne nagrade „Brainswork Make a Difference Award“ 2010. godine.
Kada je došao na svijet 1984. godine, niko nije mogao ni pretpostaviti kakav jezički genije će biti! Sa 26 godina govorio je već 56 jezika.
Muhamed je osnovnu i srednju školu završio u Tuzli, a za vrijeme rata često je sretao vojnike UNPROFOR-a iz Švedske, Pakistana, Norveške i iz čiste radoznalosti pokupio nekoliko riječi na švedskom, urdu i norveškom.
Do sada je radio u preko 20 zemalja na čak četiri kontinenta, a bio je savjetnik predsjednika Makedonije i savjetnik gradonačelnika Tuzle. Trenutno je šef odjela za osiguranje i viši savjetnik u „Keller Grundbau“ u Beču. U austrijskoj prijestolnici diplomirao je i pravo.
Ovaj jezički genije bez greške govori 12 jezika, a može se lako sporazumijevati na još 61 stranom jeziku.
Prvi živi kontakt sa stranim jezikom imao sam s grčkim, kada sam kao dijete bio sa svojim roditeljima na ljetovanju u Grčkoj. Da, upravo to me strašno inspirisalo. Sjedeo sam u hladu i slušao kako gazdarica i njezina kćerka razgovaraju o svakodnevnim stvarima. Žena je rekla svojoj kćerki na grčkom, u doslovnom prijevodu, „ovo je mašina za veš“. Meni je ta riječ „mašina za veš“ ostala kao prva u sjećanju – opisivao je Muhamed svoje učenje prvog stranog jezika.
Od hebrejskog do jidiša, japanskog i baskijskog, nijedan jezik mu nije stran, a brzo uči nove. Tvrdi da je njegova tehnika jednostavna.
„Važno je imati želju, a ja sam je imao. Silna ljudska volja je čudo – ona je najčešće glavni ‘krivac’ za naše uspjehe. Svijet na drugim jezicima izgleda drukčije, dok sva ta različita razmišljanja na stranim jezicima imaju sposobnost stvoriti sasvim novu sliku nego samo na jednom jeziku. Perspektiva je različita kad jednu riječ prevedete na nekoliko jezika“, rekao je svojevremeno za Al Jazeeru.
Muhamedu je u prosjeku potrebno dvije do tri sedmice za savladavanje elementarne komunikacije i osnova jezika.
„Znate, nekad nije dovoljno samo željeti, treba biti uporan. Tako je i kada su jezici u pitanju, kao i sve nauke. Morate pronaći način na koji najlakše i najefikasnije savladavate gradivo, i ako ste uporni, uspjeh je neminovan epilog“, istakao je.
Muhamed je rano počeo čitati i pisati, a odmalena mu je bilo mnogo prirodnije pisati s desna na lijevo. Roditelji bi u ogledalu čitali ono što bi napisao, a i danas bilješke na sastancima vodi na hebrejskom ili arapskom jeziku.
„Prema mojoj definiciji, jezik govorim tečno onda kada mogu ostvariti samostalnu svakodnevnu komunikaciju, poput one koju imate kad sjedite s nekim u autobusu. Jezike koje duže govorim i s kojima se duže družim, poput engleskog, italijanskog, portugalskog, turskog, jesu jezici koje govorim dosta dobro“, skroman je Muhamed.
Na početku studiranja privlačile su ga nauke poput japanologije, semitistike i judaistike, a najbliža mjesta za studiranje tih nauka bili su Beograd i Beč.
„Kako sam završio građevinsku školu, radim u građevinskoj kompaniji, a kako sam završio pravo, obavljam posao pravnika. S obzirom na to da veoma volim jezike i volim putovati, upoznavati ljude, druge kulture i zemlje, ovo je idealan angažman za mene. Od 360 dana u godini više od 200 dana provodim u avionu. Uvijek putujem na razna predavanja, seminare, obuke… Ali ne žalim“, zaključio je Mešić.
**Šta je savantizam?**
Naime, prema pisanju Wikipedije, kod njega je potvrđena jedna vrsta Savant-sindroma, a njegova nadarenost privlači akademske interese.
Savantizam je urođeni ili stečeni mentalni poremećaj u razvoju mozga, iz kojeg se kod osobe s tim poremećajem razvija „nedostižan“ nivo umnih sposobnosti ili talenata u jednoj ili više oblasti. Njihovi spektakularni talenti su zapravo skup bogatih, fino razlučenih sposobnosti širokog spektra, od apsolutnog pamćenja, preko fascinantne sinestezije do munjevitog računanja.
Muhamed Mešić jezički genije: Bosanac koji govori 73 jezika
Posted by Regija Doboj vijesti on Tuesday, January 19, 2016
Iako postoji izvesna zajednička povezanost s autizmom, zvanična psihologija i medicina ih ne grupiraju u istu kategoriju. Savantizam nije svrstan u grupu bolesti. Termin „poremećaj“ za savantizam i druge mentalne poremećaje koristi se u klasifikacijama kako bi se izbjegli veći problemi upotrebom termina poput „bolest“ ili „bolesno stanje.”
Preuzeto sa: stil.rs