Kada se danas istražuje prošlost Mostara i Hercegovine, teško je zaobići ime Hivzije Hasandedića. Iza stotina njegovih radova ostali su podaci o džamijama, vakufima, starim porodicama, rukopisima, nišanima i drugim tragovima prošlosti koji bi bez njegovog rada možda bili izgubljeni.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
A život jednog od najznačajnijih istraživača kulturne historije Hercegovine počeo je upravo u Jablanici.
Hivzija Hasandedić rođen je 1. jula 1915. godine u Jablanici na Neretvi. Njegov otac Salih bavio se trgovinom, dok je majka Fata bila iz porodice Hadžiselimović iz Podhuma. Porodica je živjela u Jablanici, u blizini džamije.
Hivzija je vrlo rano ostao bez oca. Nakon njegove smrti 1918. godine, majka se preudala i porodica je nastavila život u Seonici kod Konjica. Tamo je Hivzija završio mekteb i četverorazrednu osnovnu školu.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Godine 1927. njegov život dobija potpuno novi pravac. Kao dvanaestogodišnjak odlazi u Sarajevo i upisuje Gazi Husrev-begovu medresu, koju završava 1935. godine. Školovanje potom nastavlja na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi u Sarajevu.
Upravo tokom školovanja sticao je znanja koja će kasnije biti presudna za njegov istraživački rad. Poznavanje orijentalnih jezika omogućilo mu je da čita dokumente koji su mnogima bili nedostupni.
Od 1940. njegov život prvenstveno je vezan za Mostar. Najprije je radio kao vjeroučitelj, zatim u Statističkom uredu, a 1954. godine dolazi u Arhiv Hercegovine, gdje ostaje sve do penzionisanja 1976. godine.
Tu počinje posao po kojem će ostati upamćen.
Hasandedić nije historiju istraživao samo sjedeći među dokumentima.
Odlazio je na teren, razgovarao sa stanovnicima i ljudima koji su poznavali lokalnu prošlost, zapisivao predanja i obilazio spomenike. Istovremeno je proučavao vakufname, sidžile, tarihe, stare rukopise, knjige i novine. Čitao je čak i tragove zapisane u kamenu – natpise na nišanima i drugim spomenicima.
Rezultat takvog rada bio je ogroman.
Za života je objavio 430 bibliografskih jedinica različitog sadržaja.
Među njegovim najznačajnijim djelima su Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru i Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini.
Njegova istraživanja nisu bila ograničena samo na Mostar. Bavio se kulturnom i historijskom baštinom širom Hercegovine, ostavljajući budućim istraživačima podatke o objektima, ljudima i događajima od kojih su neki u međuvremenu nestali.
Posebno je zanimljivo da je njegov javni rad počeo mnogo prije nego što je postao poznat kao historičar. Još 1934. godine, kao učenik, objavio je pjesmu „Noćni ibadet“ pod pseudonimom Muhamed Hivzi.
Za višedecenijski naučni i istraživački rad Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru dodijelio mu je 2001. godine zvanje počasnog doktora nauka.
Hivzija Hasandedić preminuo je u Mostaru 19. oktobra 2003. godine.
Ipak, više od dvije decenije nakon njegove smrti njegovo ime neprestano se pojavljuje u knjigama, naučnim radovima i tekstovima o prošlosti Hercegovine.
Paradoksalno, upravo je to možda najbolji pokazatelj veličine njegovog rada: čovjek koji je život posvetio tome da drugi ljudi, građevine i događaji ne budu zaboravljeni, svojim djelom osigurao je da ni on sam ne bude zaboravljen.
A početak njegove životne priče nalazi se u Jablanici – gdje je 1. jula 1915. godine rođen dječak koji će decenijama kasnije postati jedan od najvažnijih čuvara pisane i kulturne baštine Hercegovine.
