Sudeći po razumijevanju ove teme jasno je da nam je itekako opao intelektualno potencijal i možemo čuti da se, maltene, kriminalizira poslodavac, kaže Bago za Hayat.ba
Potrošačka korpa odavno je daleko iznad prosječne plaće u Federaciji BiH, a rast cijena gledamo svakodnevno. Posljednje u nizu je poskupljenje hljeba.
Građani su s pravom zabrinuti, a u narednom periodu mogu očekivati nova poskuljenja usluga i proizvoda, navode u Udruženju za zaštitu potrošača ‘Futura’ iz Mostara.
– Zabrinula nas je odluka o povećanju mininalne plaće, pogotovo što je donesena zadnji dan u godini, na hajdučki način, bez konsultacija, bez javne rasprave, bez konsultacija sa strukom, poduzetnicima, radnicima. Obično se taj proces u normalnim, stabilnim zemljama radi u okviru tri godine.
Mi smo to presjekli preko koljena i sigurno će se pokazati dodatni problemi, oni će se pokazati kroz poskupljenja i proizvoda i usluga – kaže za Hayat.ba Marin Bago, predstavnik ovog udruženja.
Na fenomen puzajućeg rasta cijena najnovija odluka Federalne vlade o minimalnoj plaći od 1.000 KM će, prema njegovim riječima, to još ubrzati.
Struka kaže da odluka o povećanju minimalne plaće treba biti vezana za troškove života. Bago podsjeća da je jednoj četveročlanoj porodici samo za hranu potrebno miminalno 1.400 KM.
– Šta onda znači ova miminalna plaća od 1.000, taj čovjek ne može ni prehraniti obitelj. To ne bismo trebali zvati ni plaćom jer ne ispunjava svoju osnovnu svrhu – da s njom preživimo. Ključno je da smo među državama s najvećim doprinosima na plaće u Evropi, a ne dobivamo zauzvrat usluge od države. Bojimo se svojim penzija u budućnosti, odlaska u bolnicu, infrastruktura nam je nula, za šta mi izdvajamo i kome? – pita se Bago u razgovoru sa ekipom Hayat.ba
Ukazao je i na problem jer je veliki broj radnika koji ne poznaju dobro ovu problematiku.
– Sudeći po brojnim komentarima na društvenim mrežama, nismo razumjeli šta znači bruto, a šta neto. Sudeći po komentarima, koji su mnogo emotivni, bez mnogo znanja o ovoj problematici, to nam također neće donijeti ništa dobro. Po novoj odluci radnik mora minimalno zaraditi 1.700 KM i od toga treba državi dati 700, a zauzvrat ne dobiva mnogo. Prosječnom radniku u BiH još nije ‘legla’ ta tematika jer tehnički to uplaćuje poslodavac. Trebali bi dati radniku 1.700 KM na ruke pa mu uzeti pred njim 700, da vidi da mu ostane malo više od pola onoga što je zaradio. Tu situaciju nemate u evropskim zemljama. Stanovnici država gdje se plaćaju veći doprinosi su među najsretnijim na svijetu. Mi smo tu nešto debelo pogriješili – kaže Bago za Hayat.ba.
Stupanjem na snagu odluke o minimalnoj plaći, poslodavci će morati plaćati veće doprinose.
Bago podsjeća da je od 2008. svake godine punjenje budžeta zabilježilo rekord, pa tako i prošle, ali od toga građani nemaju ništa.
– Potrošačka korpa će rasti, najviše hrana. Postavlja se pitanje dokle to ide. Oko 80 posto hrane koju uvozimo konzumiramo, nemamo svoju hranu, nismo stasali kao država.
Ali, sudeći po razumijevanju ove teme – bruto, neto, minimalne plaće, jasno je da nam je itekako opao intelektulani potencijal i da možemo čuti mišljenja gdje se, maltene, kriminalizira poslodavac. To je apsurd, jasno je i zbog čega je to riječ, pa 52 posto ljudi radi u javnom sektoru. Najbolje bi bilo da sve nacionalizirano i radimo u državi, a to se zove komunizam – zaključio je Bago za Hayat.ba.
